Luksemburg (89.500) i Irska (71.200) bili su i u 2021. godini na čelu ljestvice zemalja Europske unije prema BDP-u po glavi stanovnika iskazanom standardom kupovne moći. Luksemburški BDP je gotovo tri puta veći (177% ) od prosjeka Unije (32.300), a u Eurostatu to objašnjavaju velikim udjelom stranih radnika. Naime, ti radnici sudjeluju u stvaranju BDP-a, ali nisu uključeni u rezidencijalno stanovništvo, a to je podatak koji se koristi za izračun BDP-a po stanovniku. Potrošnja stranih radnika bilježi se u nacionalnim računima njihove zemlje prebivališta.
BDP po glavi stanovnika iskazanom standardom kupovne prilagođen je razlikama u razinama cijena. U protivnom bi razina BDP-a za zemlje s visokim cijenama bila precijenjena u odnosu na zemlje s nižim cijenama.
Hrvatska (22.600) je bilježila BDP po stanovniku mjeren standardom kupovne moći koji je za 30 posto niži od prosjeka Europske unije (32.300). Bugarska (17.900) je i dalje na začelju ljestvice, a osim nje od Hrvatske su lošije Grčka (20.900) i Slovačka (22.000).
Irska je druga među državama članicama EU, sa 121 posto iznad prosjeka EU, a slijede Danska, Nizozemska, Švedska, Belgija i Austrija, svaka s BDP-om po stanovniku koji je za barem 20 posto veći od prosjeka. Visoka razina BDP-a po glavi stanovnika u Irskoj djelomično se može objasniti prisutnošću velikih multinacionalnih tvrtki koje posjeduju intelektualno vlasništvo. Povezana ugovorna proizvodnja s ovom imovinom doprinosi BDP-u, dok se velik dio prihoda ostvarenog od te proizvodnje vraća krajnjim vlasnicima tvrtki u inozemstvu.
Njemačka, Finska i Francuska ostale su države članice EU-a s BDP-om po glavi stanovnika iznad prosjeka EU-a. Malta, Italija i Češka su manje od 10 posto ispod prosjeka, a slijede ih Slovenija, Cipar, Litva, Estonija i Španjolska s 10 do 20 posto nižim BDP-om od prosjeka. Poljska, Mađarska, Portugal, Rumunjska i Latvija zaostaju za prosjekom EU do 30 posto.
