Hrvatski građanin mjesečno uštedi prosječno 479 kuna

Motivacije za štednju su različite pa tako nešto više od tri četvrtine ispitanika štedi kako bi stvorili financijsko zaleđe za nepredvidive situacije, njih 21 posto šteci za starije dane, odnosno mirovinu, dok manji dio, oko 4 posto, štedi za potrebe obrazovanja i edukacije

34
motivacija za štednju

Svjesnost hrvatskih građana o važnosti štednje nije se promijenila u posljednjih godinu dana, unatoč krizi uzrokovanoj pandemijom koronavirusa, pokazalo je istraživanje koje je na uzorku od 500 ispitanika za potrebe Erste grupe u rujnu ove godine provela agencija IMAS. Čak 83 posto ispitanika, jednako kao i prošle godine, smatra da je štedjeti važno ili izrazito važno, a najviše ispitanika tog stava su iz mlađe dobne skupine, između 15 i 29 godina, njih čak 92 posto.

Motivacije za štednju su različite pa tako najveći dio ispitanika štedi kako bi stvorili financijsko zaleđe za nepredvidive situacije (77%), njih 21 posto za starije dane, odnosno mirovinu, dok manji dio štedi za potrebe obrazovanja i edukacije (4%). Osim toga, u manjoj mjeri se štedi i za razne kupnje, renovacije ili putovanja.

Prosječan iznos mjesečne ušteđevine porastao za 10 kn

Prosječan iznos mjesečne ušteđevine hrvatskih građana u odnosu na prošlu godinu povećao se za 10 kuna, na 479 kuna. Muškarci u prosjeku mjesečno uštede 513 kuna, a žene oko 450 kuna. Gotovo 60 posto štediša izjasnilo se da je uštedjelo jednak iznos kao i u proteklih nekoliko godina, dok je njih 21 posto izjavilo da su ove godine uštedjeli nešto manji iznos i to ponajviše zbog troškova života koji su se povisili dok su primanja ostala na istoj razini.

>>Financijska pismenost: Koliko nam novaca treba za izvanredne situacije?

Oko 18 posto ispitanika eksplicitno je kao razlog smanjenja svoje mjesečne štednje navelo smanjenje prihoda uzrokovanih krizom zbog pandemije koronavirusa, a tu je i odlazak u mirovinu. Oko 15 posto štediša uštedjelo je više nego u proteklih nekoliko godina, a kad se govori o ušteđenoj svoti novca, najviše je onih štediša koji su djelomično zadovoljni svotom novca koju uspiju uštedjeti, oko 35 posto.

Kako štedimo

Za čuvanje ušteđenih sredstava, štedne račune koristi oko 41 posto ispitanika, nešto manje nego u 2019. godini kada je svoj novac na taj način čuvalo 43 posto ispitanika. Nadalje, 18 posto ispitanika sredstva čuva u obliku životnih osiguranja dok novac na stambenoj štednji drži 11 posto ispitanika, a neznatno se povećao, s 9 posto na 10 posto, postotak onih koji štede u gotovom novcu.

Stavljanje novca na stranu važnim smatra čak 86 posto ispitanika iz Slovačke, dok štednju najmanje važnom smatraju ispitanici u Srbiji (69%). Najviše novca na mjesečnoj razini uštede Austrijanci, 272 eura, što je skok od 13 eura u odnosu na prošlu godinu. Slijede ih Slovaci i Česi s ušteđenih 113 eura, odnosno 109 eura, dok četvrto mjesto dijele Hrvati i Mađari koji mjesečno uštede jednak iznos od 63 eura, pri čemu se štednja Mađara smanjila za 2 eura u odnosu na prošlu godinu. Prema istraživanju, Rumunji uštede mjesečno 59 eura, dok Srbi uštede 44 eura, što je povećanje od 4 eura u odnosu na prošlu godinu.

Utječu li niske kamatne stope na štednju?

S obzirom da razdoblje niskih kamatnih stopa traje već dulji period, kroz istraživanje se od ispitanika pokušalo saznati kako je to utjecalo na njihove navike. Četvrtina njih zbog toga ušteđeni novac drži na tekućem računu, 20 posto ispitanika novac je uložilo u kupnju nekretnine dok ih je 16 posto ušteđeni novac podijelilo s djecom, unucima i obitelji.

Osim toga, u sklopu istraživanja, ispitanicima je ponuđena hipotetska situacija koja im na raspolaganje daje dodatnih 4000 kuna. U takvoj situaciji, ispitanici bi u prosjeku za štednju ili investiciju izdvojili nešto manje od pola tog iznosa, 1978 kuna. Neznatno manje ispitanika nego prošle godine, 16 posto u odnosu na 17 posto, pospremilo bi cijeli iznos, dok 13 posto ispitanika ne bi uštedjelo ni investiralo ništa od tog iznosa.

>>Građani i štednja: Nedovoljno poznavanje proizvoda stvara strah od ulaganja

>>Štedimo više nego lani i sve manje spremamo u “madrac”