Imovina banaka koje posluju u Hrvatskoj u prošloj godini porasla je za 3,5 posto, na gotovo 80 milijardi eura, dok je dobit banaka gotovo udvostručena u odnosu na 2022. godinu.
“Možemo reći da je godina bila dobra. S obzirom na rast BDP-a i rast gospodarstva, očekivano je da i bankarski sektor, koji podupire taj rast, raste s cijelom državom. Ako dodamo i ove ekstra prihode, onda je godina bila odlična”, ocijenila je na briefingu Hrvatske udruge banaka (HUB) direktorica Tamara Perko.
Perko je dodala da su “dužnici dobro prošli” jer smo imali “puno manji i sporiji prijenos kamatnih stopa u usporedbi s drugim državama”. Zahvaljujući visokoj likvidnosti bankarskog sustava, koja je dodatno porasla ulaskom Hrvatske u eurozonu, te stabilnoj depozitnoj bazi, banke nisu imale potrebu za inozemnim zaduženjima po višim kamatama.
Pritom, prijenos kamatnih stopa se najmanje osjetio na stambenim kreditima, pri čemu su kamate u Hrvatskoj porasle za oko četvrtinu. S druge strane, prijenos kamatnih stopa se najviše osjetio, s rastom od 79 posto, kod kredita poduzeća s glavnicom kredita većom od milijun eura.
“Prosječne kamatne stope na nove stambene kredite stabilizirale su se na prosječnoj razini od oko četiri posto, a od travnja 2022. do siječnja 2024. u prosjeku su porasle za 1,45 postotnih bodova. Istovremeno, kamatne stope ESB-a su porasle za 4,5 postotnih bodova”, rekla je Perko. “Treba napomenuti da je tak manji dio depozita, oko četvrtina, oročen – 75 posto ih je još uvijek a vista.”
Profitabilnost banaka
Profitabilnost banaka izrazito je povećana, s oko 700 milijuna eura u 2022. na 1,34 milijardi eura u prošloj godini, istaknuo je ekonomski analitičar Velimir Šonje. “To je uglavnom rezultat činjenice da je došlo do povećanja kamatnih stopa Europske središnje banke. HNB isplaćuje kamate na osnovu viška likvidnosti bankama i po toj osnovi je oko 480 milijuna eura došlo od isplaćenih kamata HNB-a
Ukupni neto kamatni prihod banaka lani je porastao za 842 milijuna eura, a oko tri četvrtine rasta povezano je s kreditima i depozitima unutar financijskog sektora. Manji dio ukupnog povećanja neto kamatnog prihoda, oko 12 posto, proizašao je iz depozitno-kreditnih odnosa s državom, a 16 posto iz odnosa s poduzećima. Kućanstva su po osnovi kamata u 2023. bankama platila 14 milijuna eura neto manje nego 2022. godine.
Stambeni krediti
Rast stambenih kredita u 2023. je nastavljen po stabilnoj godišnjoj stopi od oko deset posto, dok glavno obilježje prošle godine u segmentu kreditiranja predstavlja snažan oporavak potrošačkih kredita. Godišnja stopa rasta gotovinskih nenamjenskih kredita krajem godine je dostigla dvoznamenkasti rast, a u siječnju 2024. je iznosila 12 posto, što je najvećim dijelom posljedica rasta plaća i rasta optimizma potrošača.
Kreditiranje poduzeća
Istovremeno, kreditiranje poduzeća usporeno je zbog smirivanja inflacije. Tome su najviše doprinijele otplate kredita za obrtna sredstva i ostalih kredita. Krediti za investicije nastavili su rasti stabilnom stopom većom od šest posto – u siječnju je godišnja stopa rasta iznosila 7,9 posto.
Omjer neprihodujućih kredita nefinancijskim društvima je smanjen sa 6,42 posto krajem 2022. na 5,07 posto krajem 2023., dok je udio “loših” kredita kućanstvima smanjen s pet posto na 4,23 posto.
S obzirom na smirivanje inflacije, očekuje se da bi Europska središnja banka (ESB) od lipnja mogla početi smanjivati kamatne stope. “Promjene u Hrvatskoj će ovisiti o vremenskom pomaku, koji je u pravilu dva do pet mjeseci”, istaknuo je Šonje.
Dodao je da je potražnja za kreditima u Hrvatskoj zbog gospodarskog rasta i rasta plaća u ovom trenutku izuzetno snažna, što priječi da kamatne stope već sada počnu padati.
“S druge strane, u zemljama u kojima je građevinarstvo u krizi, gdje cijene nekretnina padaju i gdje se ljudi manje kreditno zadužuju, kamatne stope na stambene kredite već su počele blago padati”, zaključio je Šonje.
