Hrvatska udruga poslodavaca povisila je procjenu rasta BDP-a u ovoj godini s 2,5 na 3,5 posto. To obrazlažu oporavkom ključnih vanjskotrgovinskh partnera, izrazito ekspanzvnom predizbornom fiskalnom politikom te snažnijm inozemnom turističkom potražnjom.
U prvom kvartalu 2024. BDP je vjerojatno rastao 4,7 posto na godišnjoj razini zahvaljujući osobnoj potrošnji i javnim građevinskim projektima sufinanciranima iz EU fondova. Ubrzanje rasta osobne potrošnje odražava snažan realan rast plaća i ostalih primanja zaposlenih uz solidan rast zaposlenosti, uzlet potrošačkog kreditiranja i snažan start turističke sezone pred raniji Uskrs.
HUP prognozora da će inflacija ovog ljeta pasti na manje od 2,5 posto, a u cijeloj 2024. očekuju prosječnu stopu inflacije od oko 3,5 posto.
“To je snažno usporavanje u odnosu na prošlu godinu kada je inflacija bila veća od 8 posto. No, treba reći da če naša inflacija još neko vrijeme biti viša u odnosu na prosjek europodručja zbog toga što Hrvatska prednjači po rastu primanja zaposlenih što nije praćeno odgovarajućim rastom produltivnosti”, rekao je glavni ekonomist HUP-a Hrvoje Stojić.
S obzirom da u razdoblju od 2024. do 2028. HUP očekuje sporiji rast produktivnosti u odnosu na CEE regiju, poslodavci ističu kako su reforme ključ za stabilan rast. HUP zagovara smanjenje poreznog klina na srednje i više plaće te parafiskalnih nameta, supstituciju dijela prihoda od poreza na rad porezima na prihod od turističkog najma, ali i širenje porezne baze i jednostavniji porezni sustav. Važna je i fleksibilizacija tržišta rada, proizvoda i usluga, usklađivanje obrazovnih programa s potrebama na tržištu rada, restrukturiranje državne administracije i poduzeća, kao i olakšanje uvjeta poslovanja.
Rastu prijete i negativna demografska kretanja i projekcije o padu radne populacije za više od 100 tisuća u iduće četiri godine, zbog čega na rastu BDP-a od 3% potreba za uvozom radne snage raste na 40-50 tisuća godišnje sve do 2030. Pametnijom aktivacijom domaće radne snage i ciljanom imigracijom uz privlačenje visoko kvalificirane radnike u sektorima gdje produktivnost realno brže raste u odnosu na EU prosjek poput ICT-a, turizma, graditeljstva, poljoprivrede i dijelova industrije – što pozitivno utječe na privatne investicije te opću produktivnost – moguće je potrebu za stranom radnom snagom ograničiti i na 25 tisuća godišnje.
Zahvaljujući snažnom nominalnom rastu BDP-a, oporavku porezno-izdašne turističke potrošnje, ubrzanju dotoka novca iz EU fondova i stabilnom suficitu lokalne države (0,6% BDP-a), a unatoč rastu troška kamata (1,7% BDP-a) nastavlja se i razdoblje uravnoteženih javnih financija.
Dobra vijest je da će javni dug, unatoč rastu deficita, u 2024. po prvi puta pasti ispod 60 posto BDP-a. S obzirom na snažan rast plaća od oko 10 posto nakon lanjskog rasta od 14,7 posto, uz rast zaposlenosti od gotovo 2 posto, suficit lokalne države mogao bi opet premašiti plan te doseći jedan posto BDP-a, što otvara prostor za rasterećenje srednjih i visokih plaća uz agilniji porezni tretman turističkog najma. Aktivno korištenje fiskalnog prostora jedinica lokalne države potiče konkurenciju u poslovnoj klimi, cjenovnu konkurentnost rada i dinamizira poduzetništvo. Iznimno je važno rasteretiti dohodak visokokvalificirane radne snage te promovirati njeno zapošljavanje kako bi razinu produktivnosti podigli sa svega 68,4 posto prosjeka EU.
Hrvatska se može nadati i povećanju kreditnog rejtinga na razinu ‘A-’, što u ovom trenutku sugerira i cijena zaduživanja.
