Hrvatska će u ovoj godini za mirovine isplatiti rekordnih 40,1 milijardu kuna, što je za 1,2 milijarde kuna više nego lani, pokazuju podaci Ministarstva financija i Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO), piše u utorak Jutarnji list.
Stavimo li ukupno izdvajanje za mirovine u odnos s brojem osiguranika, odnosno zaposlenika koji su u prvih šest mjeseci ove godine plaćali mirovinsko osiguranje, dobivamo podatak da će svaki zaposlenik u prosjeku za održavanje postojećeg mirovinskog sustava ove godine platiti 26.022 kune.
Prema evidenciji HZMO-a broj zaposlenika već je nego prošlih godina, no iznos potreban za isplatu mirovine u prvom stupu raste brže pa tako raste i prosječan iznos po zaposlenom potreban za namirenje potreba prvog mirovinskog stupa. U odnosu na prošlu godinu iznos je porastao za oko 500 kuna.
Mirovinski sustav ne financira se isključivo izdvajanjima zaposlenika, podsjeća Jutarnji, ali zaključuje kako ovaj statistički podatak govori o porastu troškova mirovinskog sustava.
Iako izdaci za isplatu mirovina rastu iz godine u godinu, njihov se udio u hrvatskom bruto domaćem proizvodu (BDP) posljednjih godina smanjuje. Razlog je ubrzanje gospodarskog rasta. Kako pokazuju podaci HZMO-a, dosad najveći udio mirovinskih rashoda u hrvatskom BDP-u zabilježen je 2015. godine – iznosio je 11,4 posto. Prošle godine udio mirovinskih rashoda u BDP-u iznosio je 10,3 posto.
U ovoj godini bi udio, prema procjenama, trebao ostati na lanjskoj razini.
Mirovinski sustav na granici održivosti
Domaći i strani analitičari već neko vrijeme upozoravaju da je mirovinski sustav na granici održivosti. Isplata mirovina još uvijek nije upitna, ali starenje stanovništva i masovno iseljavanje mlađe populacije stvara dodatni pritisak.
Uz najavljeno povećanje plaća zaposlenima u javnom sektoru za dva posto, država u rujnu mora pronaći dodatna sredstava za povećanje mirovina za 1,8 posto. Na prosječnu neto mirovinu od 2444 kune povećanje iznosi 44 kune.
>>Mirovinski sustav: Što se promijenilo nakon 1. siječnja
U rujnu će biti isplaćeni i zaostaci za prethodna dva mjeseca, što sve skupa donosi oko 130 kuna više prilikom isplate prosječne mirovine u usporedbi s kolovozom.
Od rujna će se provesti drugo redovno usklađivanje mirovina prema kretanju plaća i cijena, za što će do kraja godine ministar financija Zdravko Marić morati osigurati dodatnih 320 milijuna. Tako bi ovogodišnji proračun za mirovine mogao na kraju premašiti 41 milijardu kuna.
