Nakon dogovora koalicijskih partnera poznat je Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju koji je u ponedjeljak upućen u javnu raspravu. Javna rasprava o mirovinskoj reformi bit će otvorena do 14. listopada.
Nakon sastanka s predstavnicima sindikata u ponedjeljak ministar rada i mirovinskoga sustava Marko Pavić rekao je da će u javnu raspravu biti upućen sadašnji prijedlog paketa mirovinske reforme, a moguće izmjene bit će usuglašene do slanja zakona saborsku proceduru što se očekuje kroz mjesec dana.
>>Vlada šalje u saborsku proceduru konačni prijedlog mirovinske reforme
Pavić je rekao da je Vlada spremna na dogovor. “Iznijeli smo određeni paket kojeg smo smatrali kompromisnim, sindikati su iznijeli paket koji mijenja koncept odlaska u mirovinu sa 67 godina i prijevremenog umirovljenja. Jedni i drugi ćemo još malo razmisliti i svakako ćemo se naći. Pokazali smo da imamo volje za pregovore i socijalni dijalog, a bitno je da smo taj proces odradili prije puštanja prijedloga u javnu raspravu”, rekao je ministar Pavić.
>>Mirovinska reforma: Dogovoren dodatak za osiguranike u 2. stupu
>>Mirovinska reforma: Od 2033. u mirovinu sa 67 godina
Nacrtom je, između ostaloga, predloženo sljedeće:
- omogućuje se isplate mirovine iz II. stupa individualne kapitalizirane štednje i isplata doživotnih otpremnina (dokupa mirovine) ostvarenih prema Zakonu o doživotnoj otpremnini odnosno dokupu mirovine
- isplate mirovina na temelju ukupnog iznosa kapitaliziranih uplata doprinosa člana mirovinskog fonda po ispunjenu uvjeta za mirovinu prema Zakonu, ostvarenih iz obveznog mirovinskog osiguranja individualne kapitalizirane štednje obavljala bi se putem mirovinskog osiguravajućeg društava na temelju ugovora o mirovini, a isplata doživotne otpremnine (dokupa mirovine) provodila bi se putem društva za dokup mirovine na temelju ugovora o doživotnoj otpremnini sklopljenog između poslodavca i društva za dokup mirovine
- Mirovinsko osiguravajuće društvo i društvo za dokup mirovine osnovao bi HZMO
- definiraju se pojmovi staža osiguranja u efektivnom trajanju, doživotne otpremnine i razmjernog dijela dokupljene mirovine te se proširuje krug obvezno osiguranih osoba radi usklađivanja s prijedlozima zakona koji uređuju obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo i trgovačka društva.
Izjednačavanja dobi za starosnu mirovinu žena i muškaraca
- predlaže se ubrzavanje izjednačavanja dobi za starosnu mirovinu za žene u odnosu na muškarce, i to povećanjem dobi za po četiri mjeseca godišnje, počevši od 1. 1. 2019. pa sve do kraja 2026. (Od 1. 1. 2027. izjednačili bi se uvjeti za ostvarivanje prava na starosnu mirovinu za žene i muškarce na 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža).
- Od 1. 1. 2028. dob za žene i muškarce počinje se podizati za 6 mjeseci godišnje do 1. 1. 2031., od kada bi i žene i muškarci ispunjavali uvjete za starosnu mirovinu s navršenih 67 godina života i 15 godina mirovinskog staža.
- Predlaže se ubrzavanje i izjednačavanje dobi i mirovinskog staža za žene u odnosu na muškarce za prijevremenu starosnu mirovinu, tako da se dob i mirovinski staž potrebni za ostvarivanje uvjeta za prijevremenu starosnu mirovinu povećavaju za četiri mjeseca godišnje od 1. 1. 2019. do kraja 2026. Od 1. 1. 2027. g. uvjet za prijevremenu starosnu mirovinu za žene i muškarce je 60 godina života i 35 godina mirovinskog staža. Nakon toga podiže se dob za žene i muškarce za po 6 mjeseci godišnje, te je od 1. 1. 2031. g. potrebno navršiti 62 godine života i 35 godina mirovinskog staža za odlazak u prijevremenu starosnu mirovinu.
Destimuliranje kasnijeg odlaska u mirovinu
- predlaže se umanjenje prijevremene starosne mirovine. Propisuje se linearno umanjenje od 0,34 posto za svaki mjesec ranijeg odlaska u mirovinu prije ispunjenja uvjeta za starosnu mirovinu, tj. za 4,08 posto po godini do maksimalno 20,4 posto za pet godina ranijeg odlaska u mirovinu. Smanjenje je trajno i ne ovisi o navršenom mirovinskom stažu u trenutku odlaska u mirovinu.
- podrobnije se uređuju uvjeti za ostvarivanje prava na prijevremenu starosnu mirovinu zbog stečaja poslodavca te se odredbe važećeg Zakona usklađuju sa Stečajnim zakonom (Narodne novine, br. 71/15 i 104/17)
- redefiniraju se uvjeti za stjecanje prava na starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika
Rad umirovljenika
- predlaže se da osiguranik, nakon ispunjenja uvjeta za starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika, može bez prestanka radnog odnosa nastaviti raditi do polovice punog radnog vremena na temelju izmijenjenog ugovora o radu
- dodatno se proširuje krug umirovljenika koji mogu raditi i primati mirovinu. Predlaže se da korisnici starosne mirovine za dugogodišnjeg osiguranika, korisnici prijevremene starosne mirovine i korisnici starosne mirovine prema Zakonu o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba od 1.1.2019. mogu raditi do polovice punog radnog vremena uz korištenje mirovine u punom iznosu, odnosno u punom radnom vremenu i uz korištenje mirovine umanjene za 50 posto
- omogućuje se ponovno određivanje mirovine nakon umirovljenja na temelju navršene jedne godine staža osiguranja po osnovi drugog dohotka, ako su u cijelosti uplaćeni doprinosi, te uz ispunjenje uvjeta starosti i mirovinskog staža za novu mirovinu
- proširuje se krug osiguranika kojima se vrijeme provedeno u zaposlenju s punim radnim vremenom računa kao staž osiguranja s povećanim trajanjem
Profesionalna rehabilitacija
- Propisuje se obvezno stjecanje prava na profesionalnu rehabilitaciju za radnika koji je u radnom odnosu, obrtnika i osiguranika koji obavlja samostalnu profesionalnu djelatnost, te se podiže dobna granica za priznanje prava sa sadašnjih 53 godine na 55 godina života
- Utvrđuje se najniži iznos naknade u visini najnižeg mjesečnog iznosa bruto plaće koja radniku pripada za rad u punom radnom vremenu za vrijeme provođenja profesionalne rehabilitacije
- predviđeno je brisanje mirovanja radnog odnosa za vrijeme profesionalne rehabilitacije
- predlaže se povećanje osnovice naknade zbog tjelesnog oštećenja za 15 posto na svotu osnovice koja je trenutno važeća, a koja od 1. 7. 2018. iznosi 1306,64 kuna mjesečno
Povećanje najniže mirovine
- predlaže se povećanje najniže mirovine za 3 posto te se od 1. 7. 2019. utvrđuje u iznosu 100 posto od aktualne vrijednosti mirovine
- Nalaže se obvezniku (npr. poslodavcu) da, u postupku kontrole podataka o kojima ovise prava iz mirovinskog osiguranja i postupku ostvarivanja prava na mirovinu, na zahtjev/zamolnicu Zavoda u roku od 30, odnosno 15 dana na tiskanici MPP-1 dostavi podatke o stažu osiguranja i osnovici (plaći), koji tijekom radnog vijeka radnika nisu evidentirani u evidencijama Zavoda te se predlaže da se propust ispunjenja navedene obveze smatra prekršajem
- onemogućuje se da HZMO nakon proteka roka donese rješenje o priznanju svojstva osiguranika i retroaktivno prizna svojstvo osiguranika za više godina unatrag, što bi imalo za posljedicu plaćanje doprinosa za obvezna osiguranja i zatezne kamate po rješenju Ministarstva financija – Porezne uprave, i predstavljalo veliko opterećenje za osiguranike, a Porezna uprava može pokrenuti i ovršni postupak ako se doprinosi ne plate u roku
- normativno se uređuje da i dokumentacija iz spisa formirana digitalizacijom ima pravnu snagu jednaku izvornoj dokumentaciji u upravnim i ostalim postupcima
- Predlaže se i reguliranje korištenja prihoda HZMO-a ostvarenih od prodaje nekretnina u vlasništvu Zavoda, osim onih u dijelu prihoda ostvarenih od prodaje stanova na kojima postoji stanarsko pravo, tako da navedene prihode može koristiti kao namjenski prihod za kapitalne rashode.
- Predlaže se da HZMO po službenoj dužnosti donosi rješenje o nepripadno isplaćenoj mirovini ili drugom primanju koje je poslodavac dužan vratiti ako je osiguranik ostvario neko pravo iz mirovinskog osiguranja, a poslodavac nije dao ili je dao neistinite ili netočne podatke o činjenicama o kojima ovisi stjecanje ili gubitak prava.
- Propisuje se da se osiguranicima rođenim 1. 1. 1962. i kasnije, obvezno osiguranim u II. mirovinskom stupu, a koji se u postupku ostvarivanja prava na starosnu ili prijevremenu starosnu mirovinu svojom izjavom Središnjem registru osiguranika opredijele za ostvarivanje prava na mirovinu iz oba mirovinska stupa, mirovina u I. mirovinskom stupu određuje kao osnovna mirovina.
- usklađuju se odredbe važećeg Zakona s novim Nacrtom prijedloga Zakona o stažu osiguranja s povećanim trajanjem koji je u postupku donošenja
Na portalu e-savjetovanja objavljeni su prijedlozi izmjena Zakona o mirovinskom osiguranju, Zakona o stažu osiguranja s povećanim trajanjem, Zakona o obveznim mirovinskim fondovima, Zakona o dobrovoljnim mirovinskim fondovima i Zakona o mirovinskim osiguravajućim društvima.
Za sudjelovanje u savjetovanjima treba kreirati korisnički račun, a postupak registracije objašnjen je korak po korak. Na adresu elektroničke pošte korisnik će dobivati obavijesti s temom i kratkim opisom savjetovanja, datumom do kojega se može sudjelovati u savjetovanju i izravnom poveznicom na savjetovanje. Sva objavljena savjetovanja, pristigli komentari, objavljena informiranja te izvješća o provedenim savjetovanjima mogu se pregledavati i bez kreiranja korisničkog računa
