Kako koristimo debitne i kreditne kartice

U srpnju i kolovozu ove godine prvi put se desilo, otkako HNB prati ove podatke, da je broj fiskaliziranih računa plaćenih karticom premašio broj fiskaliziranih računa plaćenih gotovinom

67
platne kartice

U Hrvatskoj je, prema podacima Hrvatske narodne banke, krajem 2021 bilo izdano 6,94 milijuna debitnih i 1,85 milijuna kreditnih kartica. Od toga se koristi samo 55 posto odnosno 4,84 milijuna, rekla je Zrinka Petroci iz Hrvatske narodne banke na predavanju u okviru koferencije Smartcard 21 koja se održava u Zadru. Smatra se da je kartica aktivna ako je njome unutar godinu dana napravljena bar jedna platna transakcija.

Oko 3,5 milijuna kartica ili 40 posto je neaktivno, a prosječno je mjesečno blokirano 5 do 6 posto odnosno oko 550 tisuća kartica. Bitno je napomenuti da kartice nisu blokirane isključivo zbog ovrha, istaknula je Petroci.

Uslijed lockdowna i odluke Vlade da se odblokiraju svi računi blokirani zbog ovrha, broj blokiranih računa odnosno kartica pao je s 575 tisuća na 470 tisuća. Između sto i 120 tisuća kartica blokirano je zbog ovrha. Ostale kartice blokirane su na osnovu drugih zakonskih propisa.

Jedan od takvih propisa koji ponajviše utječe na broj blokiranih kartica vezan je uz socijalnu skrb. Na primjer, skrbnik dobije 18 štićenika, maloljetnika. Svih 18 štićenika dobiva kartice koje se automatski blokiraju, a isključivo skrbnik ima mogućnost raspolagati s novčanim sredstvima na računu. Slično je i s nekim umirovljenicima. Naravno, postoje još neki zakonski propisi zbog kojih se kartice blokiraju, ali ovi najviše doprinose broju blokiranih kartica.

Kako Hrvati koriste kartice

Od 2006. imamo stalni rast broja transakcija nacionalnim karticama po stanovniku, dok je vrijednost transakcija po stanovniku naglo rasla do 2008. godine. Slijedio je pad do 2010. da bi od 2011. do 2019. vrijednost transakcija rasla ubrzanim tempom. Prošle godine vrijednost transakcija je porasla, ali nešto sporije u usporedbi s prethodnim godinama.

Ako promatramo ukupne nacionalne i međunarodne transakcije karticama koje su izdale hrvatske banke, u trećem i četvrtom mjesecu zabilježen je pad zbog lockdowna, a nakon toga slijedi ponovo stalan rast. Kao nepravilnost u odnosu na prethodne godine ističe se izostanak ekstremnog skoka u prosincu zbog lockdowna. Zabilježen je tek manji porast.

Ukupan broj nacionalnih i međunarodnih transakcija “domaćim” karticama u 2020. porastao je za 1,2 posto (na 526,15 milijuna), dok je vrijednost transakcija porasla za 0,9 posto (na 178,15 milijardi kuna).

Ako promatramo samo nacionalne transakcije, čak 77 posto transakcija su kupovina roba i usluga, a 19 posto ih je podizanje gotovine. No, ako pogledamo vrijednost transakcija, na kupnju roba ili usluga otpada 42 posto, a na podizanje gotovine 49 posto.

Prosječna vrijednost transakcije prilikom kupnje roba ili usluga iznosila je 184 kune (pri tome je nešto veća za kreditne kartice, 251 kunu naprema 166 kuna za debitne), dok je kod podizanja gotovine prosjek 898 kuna.

Od 2016. trend broja nacionalnih transakcija i njihove vrijednosti je uzlazan, i prethodnih godina vidljiv je spomenuti nagli skok u prosincu. U 2020. zamjetan je pak nagli pad u razdoblju od ožujka do svibnja.

Ukupan broj nacionalnih transakcija u 2020. porastao je za 1,86 posto, da je vrijednost transakcija porasla za 1,74 posto u usporedbi s 2019. godinom. U prethodnim godinama godišnji rast broja transakcija i njihove vrijednosti rastao je po stopama između 7 i 9 posto na godišnjoj razini.

Kako kartice u Hrvatskoj koriste stranci

Ako promatramo nacionalne i međunarodne transakcije s karticama izdanim na hrvatskom tržištu, zbog nemogućnosti putovanja u 2020. zabilježen je snažan pad kojim je prekinut trend stalnog rasta koji je trajao od 2016. godine. Broj transakcija pao je za 7,6 posto, a ukupna vrijednost transakcija za 10,33 posto.

Ako promatramo transakcije karticama koje su izdane na hrvatskom tržištu i transakcije karticama izdanim u inozemstvu provedene na području Hrvatske (acquiring), vidljivo je da je broj i vrijednost transakcija “stranim” karticama do prošle godine bio u stalnom porastu. Lani se desio vrlo veliki pad. U 2020. čak 93 posto transakcija i 91 posto ukupne vrijednosti transakcija otpada na “domaće” kartice. U 2019. “stranci” su “bili zaslužni” za 15 posto prometa. Ukupan broj transakcija acquiringa pao je za 3,9 posto, dok je vrijednost transakcija pala za 7,7 posto.

Kod “stranih” transakcija 82,68 posto se odnosi na EFT POS uređaje, a 14,08 posto na podizanje gotovine na bankomatima. U ukupnoj vrijednosti transakcija na kupnja roba i usluga otpada 58 posto, a na podizanje gotovine 36,44 posto.

Broj poslovnih subjekata koji nude plaćanje internetom lani porastao 80%

No, pandemija i lockout nisu utjecali loše baš na sve segmente kartičnog tržišta. Ukupno je u Hrvatskoj 31. prosinca bilo registrirano više od 380 tisuća poslovnih subjekata, a aktivan je bio 254.491. Od 2016. broj poslovnih subjekta koji nude plaćanje putem POS uređaja kolebao je oko 30 tisuća – najviše ih je bilo 2016. (33.634), a najmanje 2020. (28.641). Nom broj poslovnih subjekata koji omogućavaju plaćanje internetom u prošloj godini znatno je porastao.

Od 2016. do 2018. broj poslovnih subjekata koji omogućavaju plaćanje internetom rastao je za otprilike 300 godišnje – s 2633. u 2016. na 3205 na kraju 2018. godine. Nešto veći skok zabilježen je u 2019. – na kraju ih je bilo 4085. No, na lani je broj poslovnih subjekata koji omogućavaju plaćanje internetom porastao ua 80,44 posto, na 7371.

U razdoblju od 2014. do 2019. udio računa plaćenih karticom u ukupnom broju fiskaliziranih računa iznosio je između 10 i 15 posto. No, lani je došlo do promjena u navikama potrošača jer je broj fiskaliziranih računa plaćenih platnim karticama narastao na 20 posto. To ipak nije značajnije utjecalo na udio koji računi plaćeni karticama imaju u ukupnoj vrijednosti fiskaliziranih računa. Taj se udio, uz blage oscilacije, kreće između 36 posto u 2014. i 44 posto u 2020. godini.

Pri tome se smanjila i prosječna vrijednost transakcije plaćene platnom karticom: od 2016. do 2018. iznosila je 225 kuna, u 2019. pala je na 190 kuna, a u prošloj godini na 184 kune.

U srpnju i kolovozu ove godine prvi put se desilo, otkako HNB prati ove podatke, da je broj transakcija plaćenih karticom kod fiskaliziranih računa premašio broj fiskaliziranih računa plaćenih gotovinom.