Kakve izmjene u poreznom sustavu priprema Vlada

Predlaže se smanjenje poreznih stopa na dohodak s 36 na 30 posto, s 24 na 20 posto i s 12 na 10 posto, dok bi poduzeća s prihodom do 7,5 milijuna kuna plaćala porez na dobit po stopi od 10 umjesto sadašnjih 12 posto

189
izmjene poreznih zakona
Ministar financija Zdravko Marić

Ministarstvo financija uputilo je u javno savjetovanje dokumente koji se odnose na izmjene poreznih zakona: zakona o porezu na dohodak, zakona o porezu na dobiti, zakona o PDV-u i zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom, objavio je u petak Jutarnji list.

Još u predizbornoj kampanji i odmah nakon izbora ministar financija Zdravko Marić govorio je o poreznom rasterećenju, misleći prvenstveno na poreze na dohodak i dobit, ali i o neizravnim porezima poput poreza na dodatnu vrijednost. Promjene bi trebala biti na snazi od 1. siječnja 2021. godine. Praksa je, naime, da velike izmjene poreznih zakona stupaju na snagu početkom kalendarske godine.

“Bit i ideja poreznog rasterećenja je utjecati na rast zaposlenosti, plaća i investicija, pri čemu se kroz individualno smanjivanje poreza širi porezna baza”, rekao je ministar Marić početkom srpnja, nakon izbora. Podsjetio je tada da oko 1,8 milijuna poreznih obveznika već sada nije obuhvaćeno porezom na dohodak. “Dosadašnje iskustvo pokazuje da je relativno veći pomak u gospodarstvu – kroz investicije, potrošnju i zapošljavanje – ostvaren rasterećenjem od izravnih poreza, poput onih na dohodak i dobit. No, svjesni smo da su indirektni porezi, poput PDV-a ili trošarina, dosta visoki i da ih treba smanjivati.”

Ministarstvo financija obrazlaže da su izmjene zakona o porezu na dohodak potrebne “zbog direktnog utjecanja na povećanje raspoloživog dohotka svih građana i fizičkih osoba koje obavljaju samostalnu djelatnost, te propisivanja odredbi o poreznom tretmanu nacionalne naknade za starije osobe”. Predlaže se smanjenje poreznih stopa na dohodak s 36 na 30 posto, s 24 na 20 posto i s 12 na 10 posto.

Porez na dohodak manji samo za one s većim plaćama

Najveća zamjerka oporbe i nekih analitičara ovom prijedlogu je da će takvo porezno rasterećenje osjetiti samo oni s većim plaćama. Oni s malim plaćama ili većina roditelja s dvoje i više djece rasterećenje neće osjetiti jer već sada ne plaćaju porez na dohodak zbog niske osnovice. Računica pokazuje da će samac koji živi u Zagrebu s bruto plaćom od 7000 kuna (oko 5100 kuna neto) zahvaljujući predloženim poreznim izmjenama od 1. siječnja dobivati mjesečno oko 70 kuna više, dok će roditelj s dvoje djece ostati na istom. Samac s bruto plaćom od 15.000 kuna dobit će 377 kuna više, dok će roditelj s dvoje djece s istom bruto plaćom dobiti 177 kuna.

Menadžerske plaće ili plaće ministara i drugih političara od 30-ak tisuća kuna bi zahvaljujući predloženom poreznom rasterećenju za samca koji živi u Zagrebu porasle za više gotovo 950 kuna, a roditelja s dvoje djece za 750 kuna. Visoke menadžerske ili plaće političara od 30.000 kuna bruto za samca bi trebale porasti gotovo 950 kuna, a roditelja s dvoje djece za 750 kuna. U sredinama gdje je prirez manji, razlike je veća.

SDP predlaže pak da se porezno rasterećenje provede povećanjem porezne osnovice. Tako bi porezno rasterećenje osjetili oni s manjim plaćama, a veća je vjerojatnost da bi se tako potaknula I potrošnja, jer oni s većim plaćama razliku mogu usmjeriti u štednju.

Izmjenama zakona o porezu na dohodak Ministarstvo financija namjerava također definirati porezni tretman nacionalne naknade za starije osobe koja se uvodi od 1. siječnja 2021. kako bi se smanjio rizik od siromaštva i socijalne isključenosti.

Izmjenama zakona o porezu na dobit smanjila bi se porezna stopa za poduzeća koja ostvaruju prihod do 7,5 milijuna kuna s 12 na 10 posto.

Manja stopa poreza na dobit za mala i srednja poduzeća

Izmjene zakona o PDV-u vezane su uz usklađivanje nacionalnog zakonodavstva s direktivama EU, a to bi trebalo pojednostaviti određena pravila “u vezi s isporukom usluga i prodajom dobara na daljinu”, piše Jutarnji list. Uz ostalo, na sve usluge proširuje se primjena posebnog postupka oporezivanja za telekomunikacijske usluge, usluge radijskog i TV emitiranja i elektronički objavljene usluge.

Podsjećamo da je predsjednik Vlade Andrej Plenković najavio da će od 1. siječnja, osim manjeg poreza na dohodak, biti snižena i stopa PDV-a za sve prehrambene proizvode koji se sada oporezuju s 25 posto.

Analitičar Ekonomskog instituta Željko Lovrinčević procijenio je početkom srpnja u tekstu objavljenom u Večernjem listu da bi najavljene porezne promjene mogle smanjiti prihode lokalnih jedinica uprave i samouprave za približno milijardu kuna,