Tijekom ožujka ukupni plasmani monetarnih institucija domaćim sektorima (osim središnje države) porasli su za čak 4 milijarde kuna ili za 1,6 posto u odnosu na veljaču (na osnovi transakcija) te su na kraju mjeseca iznosili 252 milijarde kuna. Pritom je njihova godišnja stopa rasta ubrzala s 4 posto u veljači na 5 posto u ožujku. Mjesečni prirast plasmana gotovo je u cijelosti odraz rasta kredita, kao glavne sastavnice plasmana, pri čemu su tijekom ožujka najviše porasli krediti poduzećima, za 3,7 milijardi kuna, nešto manje krediti stanovništvu (+0,9 mlrd. kuna), dok su krediti ostalim domaćim sektorima pali za 0,4 milijarde kuna.
Ukupni krediti su na kraju ožujka iznosili 245,4 milijarde kuna (isključujući kredite središnjoj državi). Uključujući i kredite središnjoj državi ukupni krediti krajem ožujka dosegnuli su gotovo 285 milijardi kuna što je rast za 1,1 posto u odnosu na veljaču te 1,7 posto u odnosu na kraj 2021. Godišnja stopa rasta iznosila je 1,5 posto.
Promatrano po sektorima, na osnovi stanja krediti stanovništvu porasli su za 0,8 posto mjesečno te 4,1 posto na godišnjoj razini. I krediti poduzećima također su rasli u odnosu na veljaču (+4,4%) dok su u odnosu na ožujak 2021. viši za 5,7 posto. Godišnji rast ukupnih kredita plasiranih poduzećima, na osnovi stanja, dolazi od rasta kredita za investicije i kredita za obrtna sredstva.
Krediti plasirani poduzećima
Krediti za investicije u ožujku su, po prvi put u posljednjih godinu dana zabilježili pozitivnu godišnju stopu rasta te su na kraju ožujka iznosili 37,2 milijardi kuna što je povećanje u odnosu na prethodni mjesec za 3,2 posto dok su na godišnjoj razini viši za 3,4 posto. Krediti za obrtna sredstva na mjesečnoj razini zabilježili su rast od 6,8 posto te su iznosili 30,4 milijardi kuna dok su na godišnjoj razini zabilježili rast od 5,6 post. Uspoređujući s krajem 2021. i krediti za investicije i krediti za obrtna sredstva u ožujku bilježe povećanje od 4,6 posto odnosno 10,6 posto.
Vojna agresija na Ukrajinu i valovi ekonomskih sankcija EU kao globalno značajnog potrošača energenata i sirovina prema Rusiji kao ključnom dobavljaču, dodatno je poremetio već narušene trgovinske lance. Sve veća nepredvidivost budućih kretanja u potražnji za robama i uslugama, kao i cijenama repromaterijala, umanjila je sklonost proizvođača prema investicijama, a time i potražnju za dugoročnim investicijskim kreditima. Negativni učinak na potražnju za kreditima u segmentu poduzeća privremeno je ublažen većim korištenjem kratkoročnih kredita za obrtni kapital, neophodnih za financiranje rastućih troškova nabave kao i za jačanje zaliha repromaterijala u uvjetima izvjesnih prekida u dobavnim lancima.
Kod potrošača smanjenje optimizma nepovoljno utječe na potražnju za srednjoročnim potrošačkim kreditima. No, ubrzani rast potrošačkih cijena u odnosu na rast plaća i ostalih primitaka kućanstava otvara jaz u kućnim budžetima i održava potražnju za potrošačkim kreditima. Potražnja za dugoročnim stambenim kreditima zadržava se na visokoj razini zbog državnog subvencioniranja otplate stambenih kredita za mlađe dobne skupine. U ovoj godini analitičari RBA očekuju da bi se rast ukupnih kredita stanovništvu mogao kretati na razini inflacije, dok kod poduzeća očekuju niže stope rasta kredita u odnosu na godišnju stopu rasta potrošačkih cijena.
