Lagarde: Središnje banke trebale bi razmotriti izdavanje digitalnog novca

"Priroda novca mijenja uslijed pada potražnje za fizičkim novcem širom svijeta. Uloga središnjih banaka je da budu izvor novca za digitalnu ekonomiju", poručila je direktorica MMF-a u svom govoru na Singapore Fintech festivalu

38
Lagarde
Švedska središnja banka, Riksbank, planira pilot projekt izdavanja digitalne valute pod nazivom e-krona u 2019. godini

Središnje banke trebale bi razmotriti izdavanje digitalnih valuta, budući da se novac suočava s “povijesnim zaokretom”, poručila je direktorica Međunarodnog monetarnog fonda Christine Lagarde.

U govoru na Singapore Fintech festivalu u srijedu Lagarde je istaknula da se priroda novca mijenja uslijed pada potražnje za fizičkim novcem širom svijeta. Uloga središnjih banaka je da budu izvor novca za digitalnu ekonomiju, dodala je.

“Vjerujem da bismo trebali razmotriti mogućnost izdavanja digitalnih valuta”, rekla je Lagarde.

Direktorica MMF-a smatra da bi digitalna valuta koju podržava središnja banka mogla pridonijeti financijskoj inkluzivnosti, sigurnosti i privatnosti u platnom prometu kao jeftinija i učinkovitija alternativa papirnatim novčanicama. No, upozorila je na rizike za financijsku stabilnost koje donose inovacije.

“Sve dok digitalne valute ne postanu univerzalna pojava, trebali bismo ih i dalje istraživati ozbiljno, pažljivo i kreativno”, kazala je Lagarde.

Nova razmišljanja

Središnje banke širom svijeta procjenjuju kako povećanje negotovinskih plaćanja utječe na njihovu tradicionalnu ulogu tiskanja novca i upravljanja ponudom novca na tržištu. Lagarde je izdvojila središnje banke u Kini, Kanadi, Švedskoj i Urugvaju koje “prihvaćaju promjene i nova razmišljanja” o tome kako bi mogle ponuditi digitalne valute javnosti.

Na primjer, švedska središnja banka, Riksbank, planira pilot projekt izdavanja digitalne valute pod nazivom e-krona u 2019. godini. Švedska se smatra jednim od vodećih bezgotovinskih društava u svijetu: samo 13 posto građana koristi gotovinu za kupnju u trgovinama, pokazalo je nedavno istraživanje Riksbanka.

Depoziti u poslovnim bankama već su digitalni, a digitalna valuta mogla bi pogurati i vlade u istom smjeru, smatra Lagarde. Digitalne valute mogle bi se plasirati u obliku tokena koje bi podržavala vlada ili putem računa otvorenog izravno u središnjoj banci.

Kriptovalute poput bitcoina, s druge strane, nude “decentraliziranu” opciju, što znači da ih ne kontroliraju središnje banke. Lagarde je rekla da “ne vjeruje sasvim” kriptovalutama koje su utemeljene na “povjerenju u tehnologiju”.

“Pravilna regulacija tih entiteta ostat će temelj povjerenja u digitalne valute”, dodala je direktorica MMF-a.

Izravno, sigurno, jeftino i polu-anonimno

Kako bi promovirala tržišno natjecanje u industriji financijskih usluga, Lagarde je rekla kako bi središnje banke mogle biti partneri privatnom sektoru. Banke i financijske institucije mogle bi upravljati klijentovim sredstvima dok bi vlade brinule o transakcijama. Takav bi aranžman nastavio poticati inovacije kod banaka i startupa, a središnjim bankama bi omogućio da se usredotoče na završnu namiru.

“Prednosti su jasne”, ističe Lagarde, “vaša isplata bit će trenutna, sigurna, jeftina i poluanonimna”.

MMF je u srijedu objavio novi dokument koji analizira slučajeve u kojima središnje banke podržavaju digitalne valute. U njemu navodi kako je prerano donositi zaključke o izravnim koristima jer se svaka zemlja suočava s jedinstvenim okolnostima korištenja novca i prihvaćanja e-novca. Lagarde je rekla kako bi političari trebali biti otvoreni prema promjenama u financijskom okruženju.

“Tehnologija se mijenja, ona će promijeniti nas, pa bismo se trebali promijeniti i mi sami”, zaključila je direktorica MMF-a.