Facebook je nedavno najavio lansiranje vlastite kriptovalute pod nazivom libra. Vijest je brzo zainteresirala javnost, ali i regulatore i zakonodavce. Predstavnici Facebooka morali su svoj plan braniti pred američkim senatom. Regulatori i zakonodavci zabrinuti su zbog privatnosti podataka te moguće zlouporabe libre, dok G-7 upozorava na “ozbiljne pravne rizike”.
Riječ je o monetarnom eksperimentu u digitalnom dobu i neizbježna je usporedba libre s postojećim kriptovalutama poput bitcoina.
Bitcoin se pojavio prije nešto više od deset godina dok su ostale glavne konkurentske kriptovalute – ethereum litecoin i XRP – nešto mlađe. Nastale su prije sedam do četiri godine.
Vrijednost bitcoina je rasla tijekom proteklih mjeseci zahvaljujući jačanju interesa za Facebookov projekt, no reakcija regulatora ohladila je investitore. Krajem lipnja vrijednost bitcoina bila je nadomak 13.000 dolara, a sada koleba između 10.500 i 11.000 dolara.
Libra poznatija od ethereuma litecoina i XRP-a
Najnovija istraživanja pak pokazuju da je libra, usprkos nepovjerenju javnosti u Facebook kao tvrtku, već sada poznatija od ethereuma litecoina i XRP-a.
Istraživanje koje je nedavno provela američka brokerska kuća eToro pokazalo je da je za bitcoin, prvu i najveću kriptovalutu, čulo 58 posto odraslih Amerikanaca, dok za Facebookovu libru – samo mjesec dana nakon objave – zna već 16 posto ljudi.
Za ethereum, drugo kriptovalutu po snazi koja je lansirana u srpnju 2015. godine, čulo je 12 posto ispitanika. Možemo pretpostaviti da su manje kriptovalute poput litecoina i XRP-a još manje poznate. U istraživanju je sudjelovalo 600 ispitanika.
Mnogi analitičari vjeruju da će kriptovalute i tehnologija blockchaina imati važnu ulogu u gospodarstvu budućnosti. “Predstavljajući koncept novoj publici, libra bi mogla imati ključnu ulogu u decentralizaciji i demokratizaciji financijskog sustava”, smatra Guy Hirsch, izvršni direktor eToroa, prenosi magazin Forbes.
No, mnogi stručnjaci također upozoravaju da je upitno može li se libra uopće nazivati kriptovalutom. Usprkos određenim sličnostima, bitcoin i libra prilično se razlikuju. Tri ključne razlike su tehnologija, mogućnost primjene i interna regulacija.
Različite tehnologije
Jedna od najvećih razlika leži u osnovnoj tehnologiji koja stoji iza obje valute.
Transakcije bitcoinom bilježe se anonimno javnim zapisom na blockchainu. To je baza podataka koju održava mreža velikog broja računala. Ne kontrolira ju pojedinačni entitet. Transakcije se odobravaju distribuiranim konsenzusom tako da je na proces, zbog velikog broja računala, gotovo nemoguće utjecati.
Mreži može pristupiti svatko tko ima odgovarajući hardver i pristup internetu, bez obzira je li mu namjera provesti transakciju ili održavati mrežu. Jedina ograničenja su tehnološke prirode.
>>Nikola Škorić: Nema kriptovaluta bez blockchaina, ni blockchaina bez kriptovaluta
Libra se također temelji na blockchainu odnosno distribuiranoj tehnologiji, ali za razliku od bitcoinova modela koji je otvoren, transakcije su dopuštene samo “pouzdanim stranama”.
Tu do izražaja dolazi Udruga Libra, konzorcij tvrtki sa sjedištem u Švicarskoj u kojem su, između ostalih, PayPal, Mastercard, eBay, Lyft, Vodafone Group, Coinbase, Andreessen Horowitz, Visa i Uber. Svaki član te neprofitne organizacije uložio je u projekt Libra najmanje 10 milijuna dolara.
Udruga trenutno okuplja 28 osnivača, a nada se da će do lansiranja libre, koje je predviđeno u prvoj polovici iduće godine, okupiti sto članova.
Libra se, dakle, temelji na centraliziranoj strukturi kojom upravlja udruga sastavljena isključivo od velikih institucija koje su kupile svoja biračka prava. Udruga koordinira i osigurava okvir za upravljanje mrežom i pričuvama. Članstvo udruge tvori mrežu validatora (čvorova) koji upravljaju librinom mrežom.
Većinom glasova Udruga može blokirati transakciju ili izmijeniti zapis o transakciji. To je korisno kada treba blokirati kriminalne aktivnosti na mreži libre i može pomoći da se ukradeni iznos vrati pravom vlasniku, ali u suprotnosti je s izvornom idejom decentraliziranog konsenzusa.
Kriptovalute su definirane idejom o širokom otvorenom konsenzusu, odnosno nizu anonimnih validatora koji odobravaju transakcije. Pristup je otvoren svima. Kod libre je pristup ograničen na “pouzdane strane”, povjerljive izdavatelje koji su kupili poziciju koja im omogućuje da upravljaju librom.
Razvoj
Facebook je više od godinu dana samostalno razvijao libru, ali je u potpunosti otvorio pristup kodu (dostupan je na GitHubu). Facebook se nada da će mnogi programeri ubuduće raditi na razvoju libre.
Razvoj bitcoina bio je sličan. U prvoj fazi razvijan je pod pseudonimom Satoshi Nakamoto, a kasnije je razvoj preuzela zaklada Bitcoin. Kod je otvoren i na njegovu razvoju radi niz neovisnih programera, pomažući u rješavanju problema sa skalabilnošću, sigurnošću i privatnošću.
Iako im je razvojni put do sada bio sličan, Facebook će nastaviti razvijati libru, a s obzirom na to da kontrolira glavne platforme na kojima se koristi, vjerojatno će zadržati glavnu riječ prilikom odlučivanja o mogućim poboljšanjima. Njegove odluke imat će veći utjecaj na razvoj libre od ijedne organizacije koja sudjeluje i utječe na razvoj bitcoina.
Mogućnost primjene
U dokumentu (whitepaper) koji definira kako funkcionira bitcoin navodi se da je riječ o peer-to-peer sustavu plaćanja koji omogućuje ljudima da razmjenjuju novac bez posredovanje banke. Bitcoin nije ovisan o niti jednoj vladi ili organizaciji. Nije vezan uz čvrste valute.
Može ga koristiti svatko, bilo gdje u svijetu, potpuno neovisno o bilo kojoj organizaciji ili platformi. Ako dvoje ljudi ima bitcoin u svojim novčanicima, oni mogu slati bitcoin jedan drugome bez ograničenja, sve dok postoje rudari (validatori) koji će potvrditi transakciju. Trgovati se može u mjenjačnicama, putem aplikacija za izravna plaćanje, a u većim količinama i na takozvanim over the counter tržištima.
Bitcoin je, dakle, gotovo u potpunosti dereguliran i to ga čini pogodnim za ilegalnu trgovinu, što je najveća zamjerka kriptovalutama, iako istraživanja pokazuju da se neznatan postotak transakcija doista odnosi na ilegalnu trgovinu.
Vrijednost bitcoina određena je isključivo iznosom koji su ljudi u određenom trenutku spremni platiti za njega. To je i razlog njegove visoke volatilnosti. Osim toga, rudari (validatori) povremeno zadržavaju bitcoin – umjesto da ga prodaju – kako bi povećali potražnju, podigli cijenu i učinili sustav profitabilnijim.
U ovom trenutku libra još uvijek nije službeno lansirana. Nije poznata njena vrijednost i ne može se koristiti izvan testnog okruženja. Kada bude lansirana, moći će se koristiti za plaćanje na Facebooku, WhatsAppu i drugim Facebookovim platformama. U sustav će vjerojatno biti uključene i druge web stranica članica Udruge Libra.
Primarna namjena libre su prekogranična plaćanja i prijenos novca. U whitepaperu koji opisuje libru navodi se da je ona utemeljena na sigurnom, pouzdanom i skalabilnom blockchainu. Libra je vezana uz košaricu (čvrstih) nacionalnih valuta i druge imovine, kako bi se izbjegla volatilnost kakva je svojstvena bitcoinu i drugim kriptovalutama. U potpunosti je poduprta rezervama stvarne imovine, na čemu se temelji povjerenje u njenu vrijednost kao (kripto) valute.
Libra bi, dakle, trebala biti stabilna valuta. David Marcus, izvršni direktor u Facebooku i jedan od vodećih ljudi u projektu, rekao je svojevremeno da će libra biti “više tradicionalna valuta nego kriptovaluta”.
Problem bi mogao biti odabir valuta i imovine koje čine košaricu te dodavanje valuta o košaricu. O tome će odlučivati Udruga Libra , što opet nameće pitanje o povlaštenoj ulozi Facebooka i same Udruge u upravljanju librom.
Prilagodljivost tržištu
“Bitcoin i libra predstavljaju različite razine evolucije valuta, ali na posve različite načine”, rekao je za CNBC Charles Hayter, suosnivač i izvršni direktor digitalne platforme za usporedbu valuta CryptoCompare. “Bitcoin je otvoren, potpuno decentraliziran, deflacijski i volatilan. Libra je ograničeno dostupna, više centralizirana, regulirana ponudom i potražnjom i vezana je za čvrste valute.”
Ono što Hayter podrazumijeva pod “reguliranom ponudom i potražnjom” znači da Facebook i njegovi partneri mogu prilagoditi ponudu tako da odgovara količini stvarne imovine koju drže u rezervi, učinkovito održavajući stabilnu cijenu čak i kada se promijeni potražnja.
Bitcoin s druge strane ima fiksno, ograničeno izdanje. Ukupan iznos bitcoina koji ikada može biti emitiran ograničen je na 21 milijun, što je deflacijski instrument. Time se priječi emitiranje bitcoina “po potrebi”. No, to je razlog zašto bitcoin ne može reagirati na potražnju tržišta.
Libra se pak prilagođava tržištu – emitira se ili povlači kada netko od ovlaštenih prodavača injektira ili povuče novac u ili iz svoje pričuve. Osim toga, vezana je uz košaricu čvrstih valuta pa njena vrijednost ovisi o inflaciji i učincima temeljnih valuta, kao i o vladinoj kontroli.
Povjerenje i privatnost
Iako se mnogima čini da je bitcoin privatna i anonimna kriptovaluta, on to nije. Bitcoin je polu-anoniman: nema načina da se dokaže da netko posjeduje nepovezani račun ili novčanik, ali transakcije se mogu javno pratiti.
Kod libre još uvijek nije jasno hoće li se transakcije moći javno pratiti ili će to biti ograničeno samo na Facebook i članove Udruge Libra. Facebook je objavio da će njegove društvene mreže biti potpuno odvojena od libre, usprkos tome što predstavljaju glavnu platformu za njeno korištenje.
No, s obzirom na to da je Facebook često kršio pravila privatnosti i zloupotrebljavao prikupljene osobne podatke, mnogi strahuju da će i podatke o transakcijama iskoristiti kako bi povećao prihode od prodaje osobnih podataka korisnika ili kako bi još preciznije usmjerio oglašavanje.
U već spomenutom istraživanju brokerske kuće eToro nešto više od polovice (54%) ispitanika izrazilo je sumnje u vezi s upravljanjem svojim osobnim podacima od strane Facebooku. Samo 17 posto ispitanika je izjavilo da su spremni povjeriti Facebooku upravljanje svojim novcem s istim povjerenjem koje imaju prema svojim bankama.
S druge strane, bitcoin nije savršen kada je riječ o zaštiti privatnosti, ali nedostatak jedinstvenog nadzora je mnogima, čini se, mnogo prihvatljiviji od Facebookove prakse.
Pristup regulatora
Facebookova najava lansiranja libre intenzivirala je i raspravu o potrebi da se kriptovalute reguliraju. To je istovremeno potaknulo zabrinutost da bi pristup regulaciji bio utemeljen na odnosu prema libri.
A to je problematično zbog razlika između libre i ostalih kriptovaluta koje smo naveli. Bitcoin i ostale kriptovalute su sustavi koji eliminiraju financijske posrednike, dok je librin model vezan na entitete koji tvore Udrugu Libra.
“Sustav bez posrednika je sustav bez posrednog rizika, te stoga nema potrebe za regulacijom koja bi štitila od takvih rizika”, tumači Peter Van Valkenburgh, direktor Coin Centra, centra za istraživanje politika kriptovaluta.
Bitcoin mreža uključuje “rudare” – validatore – koji bilježe transakcije i održavaju sustav. Ali njih nema smisla regulirati, za razliku od transakcija i kriptovalutnih novčanika, smatra Van Valkenburgh.
Na raspravi u Senatu postavljena su pitanja o tome kako će se Libra uklopiti u postojeće financijske propise. Od Davida Marcusa tražio se odgovor je li libra vrijednosnica. Odgovorio je da nije, ali da se može smatrati robom.
Predsjednik američke Komisije za vrijednosne papire Jay Clayton izjavio je lani da se kriptovalute poput bitcoina ne mogu smatrati vrijednosnim papirima. Kriptovalute su “zamjena za nacionalne valute” poput dolara i eura, kazao je.
Ako Facebook i njegovi partneri uspiju prevladati regulatorne prepreke. Libra će imati “ogroman utjecaj na globalno gospodarstvo, možda će zasjeniti bitcoin”, predviđa Charles Hayter iz CryptoComparea.
Za Andyja Bryanta, glavnog operativnog menadžera kriptomjenjačnice BitFlyer za Europu, libra bi mogla promijeniti razmišljanja ljudi i uvjeriti ih da postoje drugi načini za pohranjivanje vrijednosti osim valuta kao što je američki dolar. “Ako to bude jedino librino ostvarenje, bit će to veliki korak naprijed”, zaključio je Bryant.
