Marić prijedlog Zakona o doprinosima mora povući jer je loš, a ne zbog “pritiska politike i poduzetnika”

Budu li prihvaćene, izmjena i dopune Zakona o doprinosima dovest će u težak položaj poduzetnike koji su tek krenuli i sami obavljaju posao direktora. Ako želimo poticati poslovno okruženje, nema smisla postavljati ikakve uvjete početnicima do tri godine starosti poduzeća.

472
obračun doprinosa
Zdravko Marić, ministar financija

Prijedlog o povećanju osnovice za obračun doprinosa članova i predsjednika Uprava će se mijenjati ili odgoditi za neku drugu priliku, piše Jutarnji list pozivajući se na neslužbene informacija iz Vlade. No, prijedlog neće biti povučen zato što je loš, nego “zbog pritiska poduzetnika i politike”, navodi Jutarnji.

Protiv prijedloga izjasnio se koalicijski partner HNS, njime nije zadovoljan ni ministar gospodarstva Darko Horvat, premijer Ante Plenković “ne voli puno povika”. Premijer je, navodi se u tekstu, sugerirao ministru financija da “pronađe rješenje koje će riješiti problem zlouporaba u sustavu, ali da pritom ne smiju ispaštati pošteni poduzetnici”. Na temelju toga autorica teksta zaključuje da su izgledne dvije opcije spomenute na početku teksta.

Ako je točna, dobra vijest je da se prijedlog povlači. Loša vijest je da se to čini jer “premijer ne voli povike” i “zbog pritiska poduzetnika i politike”. Puno bolje bi bilo da je ministar Marić priznao da je prijedlog loš i ishitren te ne rješava uzroke nego se bavi posljedicama.

Prema Vladinom prijedlogu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima osobama u radnom odnosu koje su istovremeno kod poslodavca članovi uprave trgovačkog društva ili izvršni direktori trgovačkog društva ili izvršni upravitelji zadruge mjesečna osnovica za obračun doprinosa izjednačena je s mjesečnom osnovicom za osiguranike obrtnike ako im se isplaćuje plaća niža od propisane ili im se plaća uopće ne isplaćuje.

>>Porezna reforma u javnoj raspravi do 6. rujna

Hrvatska udruga poslodavaca smatra da će povećanje koeficijenta u izračunu mjesečne osnovice za obračun doprinosa članovima uprava i direktorima iskazanom u Nacrtu prijedloga zakona o izmjenama i dopunama zakona o doprinosima negativno utjecati na poslovanje malih i mikro poduzetnika te onih koji se sa svojim poslovnim idejama tek nastoje pozicionirati na tržištu. I u ovom slučaju, kao i u drugim najavama izrade zakona i akata, HUP ukazuje na važnost analize, odnosno, pripremu procjene učinka propisa prije samog donošenja zakona kako bi se pravovremeno sagledale posljedice takvih zakonodavnih odredbi u primjeni.

Inače, ministar Marić trebao bi u petak prezentirati detalje reformskog poreznog paketa Vijeću članova Hrvatske udruge poslodavaca.

Mjesečni doprinosi 3220 kuna

“Direktorska” osnovica, takozvani bruto 1, bi prema prijedlogu Ministarstva iznosila 8.822 kune. Uz nove stope doprinosa (ukidanje doprinosa za zaštitu na radu i zapošljavanje te povećanje stope doprinosa za zdravstvo na 16,5 posto) ukupan trošak plaće iznosio bi 10.277,63 kune., a neto plaća bez prireza 6.275,78 kuna. Doprinosi bi iznosili 3.220,03 kuna. U odnosu na sadašnje doprinose i propisanu osnovicu za direktore povećanje za doprinose iznosi oko 1280 kuna mjesečno. Na godišnjoj razini trošak doprinosa iznosio bi 38.640,36 kuna.

Ako se to stavi u kontekst potpora za samozapošljavanje, od 55 tisuća kuna, koliko iznosi potpora po osobi, prema novom prijedlogu u godinu dana 70 posto bi se kroz doprinose vratilo državi. Preostali iznos možete iskoristiti za plaćanje najamnine, knjigovodstva, izradu web stranica ili nabavu opreme. Uz pretpostavku da ćete za to platiti PDV, to je dodatnih 4 tisuće kuna koje se vraćaju državi.

Možete potpore sagledati im malo drugačije: uz najamninu od 8 eura po četvornom metru za prostor od 20 četvornih metara za godinu dana platit ćete nešto više od 14 tisuća kuna godišnje (PDV je uračunat). Dakle, samo za doprinose i najamninu utrošit ćete 53 tisuće kuna. Bez režija i knjigovodstva.

U prethodnoj računici izostavili smo porez i prirez. Ministar Marić dobrohotno je pojasnio da se povećava samo osnovica za obračun doprinosa (koji se moraju platiti), ali ne mora se povećavati i plaća. A osnovica za doprinose je i osnovica za obračun poreza i prireza. Tako ćete tijekom godine plaćati (i malo “kreditirati” državni proračun) jer ćete plaćati veći porez i prirez nego to trebate, pa ćete čekati da vam preplaćeni iznos vrati. No, morat ćete ga svakog mjeseca uplatiti, što je dodatno opterećenje za poduzeće, a mjesečna neto plaća će vam biti manja (ako ju ne povećate, a pitanje je imate li za to prostora).

Sprečavanje zlouporaba s preventivnom penalizacijom

U obrazloženju prijedloga naglasak se stavlja na sprečavanje zlouporaba, a u analizi posljedica koje će proisteći iz donošenja zakona vlada naglašava da će ukidanjem dvaju doprinosa poduzetnicima uštedjeti 900 milijuna kuna “što će otvoriti prostor za povećanje plaća”. Ni riječi o utjecaju na male i mikro poduzetnike te tvrtke mlađe od tri godine.

Politički konzultant i komunikacijski savjetnik Marko Rakar na svom je blogu napisao da je u 2017. godini u Hrvatskoj bilo 68.635 trgovačkih društva koja zapošljavaju jednog ili nijednog zaposlenog. Ona su za poslovnu 2017. godinu iskazala gubitak od ukupno 1,6 milijardi kuna. Ako se promatraju još manja društva, koja imaju manje od milijun kuna prihoda, njih 82.494 ostvaruju oko 19 milijardi kuna prihoda. Zapošljavaju 87.752 osobe, a u 2017. godini iskazale su gubitak od 2,687 milijardi kuna”, piše Rakar i napominje kako će ovo povećanje minimalne osnovice odvesti ta društva u još veće gubitke.

“Direktori nisu samo oni koji upravljaju tvrtkama i društvima koja imaju na stotine zaposlenika (i milijune kuna prihoda, dodali bismo), već i vlasnici društava s jednim zaposlenikom, poput automehaničara, električara ili vodoinstalatera”, upozorava Rakar.

Podsjetimo da je prema poduzetničkom motivacijskom indeksu (GEM istraživanje) Hrvatska na začelju Europske unije što znači da se u poduzetnički pothvat kreće iz nužde, a ne zato što se uočila poslovna prilika.

>>Hrvatske tvrtke imaju tehnologiju, ali nemaju nove proizvode

Osim toga, ministar Marić navodi kako u Hrvatskoj ima oko 175.000 članova Upravadirektora različitih oblika trgovačkih društava. Samo 460 ih je prijavljeno kao član uprave, a da nisu u radnom odnosu s tim poduzećem. Oko 65.000 članova uprave su članovi uprave i u isto vrijeme u radnom odnosu s tim trgovačkim društvom. Preostali dio, nešto oko sto tisuća, pojasnio je, su članovi uprave i direktori koji su osigurani po nekoj drugoj osnovi – bilo da su zaposleni u nekom drugom trgovačkom društvu, bilo da su osnovali svoj OPG, bilo da su obrtnici, ‘paušalci’…

Ispada da će zbog 460 potencijalnih zlouporabljivača preventivno biti kažnjeno više od 60 tisuća vlasnika malih i mikro poduzeća.

Zašto zakon nije dobar

Davorin Štetner, predsjednik Hrvatske mreže poslovnih anđela – CRANE i član gospodarskog vijeća predsjednice RH naveo je tri razloga zašto prijedlog zakona o doprinosima smatra lošim.

Prvo, niti jedan direktor ili član uprave u nekoj tvrtki koja nije njegova ionako neće raditi taj odgovorni posao za 5.000 kuna neto te već sada ima veću plaću i plaća veće doprinose.

Drugo, zakonski minimalne plaće isplaćuju si vlasnici tvrtki koji su tek krenuli i sami obavljaju posao direktora. Takvim malim poduzetnicima najvažnije je da im je mjesečni trošak što niži i ako želimo poticati poslovno okruženje, upozorava Štetner, apsolutno nema smisla postavljati ikakve uvjete početnicima do tri godine starosti poduzeća. Njima je ovo u poslovnom smislu doslovce razlika između života i smrti.

Treće, što ako netko radi kod poslodavca, ali u slobodno vrijeme želi pokušati nešto svoje kao početak vlastitog poslovnog puta? Otvori tvrtku i automatski ga sadašnji poslodavac mora prijaviti na veću plaću…

Njegov kolega Saša Cvetojević smatra da je prijedlog loš jer “poduzetnik nije poduzetnik zato da bi negdje bio zaposlen te sebi isplaćivao plaću, već poduzetnik živi od zarade firme i dobiti”. “Oni žele prisilno mikropoduzetnike natjerati da plaćaju veće poreze i doprinose, čime se za takve firme to porezno opterećenje značajno povećava. Ovo je prema svima koji svojim poslom nisu ni uspjeli na godišnjoj bazi zaraditi da bi tu plaću sebi isplatili jako okrutno”, smatra Cvetojević.

Nestić predlaže opsežniju reformu

Danijel Nestić iz Ekonomskog instituta Zagreb smatra da je potrebna opsežnija reforma koja bi “prodrmala sustav” i pojednostavnila radno zakonodavstvo. Takva reforma podrazumijeva obimne pripreme i postupno uvođenje promjena. Prvi korak mogao bi biti drugačije definiranje sadašnjeg kompliciranog sustava koeficijenata kojima se određuje iznos doprinosa. Umjesto toga, mogao bi se uvesti model prema kojem bi svi plaćali iste doprinose pa bi bilo svejedno kakav ugovor netko ima (ugovor o radu preko student servisa, autorski ugovor, ugovor o radu…). Treći Nestićev prijedlog je smanjiti doprinose  te osigurati da se zdravstveni sustav više oslanja na financiranje iz općih poreza.

Poduzetnica Ivana Matić (Women in Adria) piše da su prihodi od milijun kuna “magična brojka koju je nemoguće dostići ako vi radite, kuhate ručak, razvažate djecu i idete na sastanak kad se sve zvijezde poslože”.

“U firmi od 2 do 5 zaposlenih poduzetnica je glavni radnik, čistačica, dostavljačica i tek na kraju direktorica. Ako ona ode, ode i firma. Porezna nam je upravo počela slati opomene pred ovrhu za PDV 10 dana nakon dospijeća. Nema usput pitanja kako djeca, dojenje, stižete li sve”, piše Ivana te dodaje da još nije srela poduzetnicu koja ima veću plaću od minimalca, a jako je malo onih, oko 30 posto, koje zapošljavaju više ljudi i nemaju problema s cash flowom.

Javna rasprava do 6. rujna

Posebna je pak priča da su ministar Zdravko Marić i vodstvo HDZ odlučili arbitrirati što jest, a što nije pravo poduzetništvo. Prema tekstu objavljenom na tportalu 18. kolovoza Marić je rekao da je “jučer (petak, 17. kolovoza) razgovarao s vodstvom te stranke te su se složili kako treba razgraničiti što je pravo poduzetništvo u Hrvatskoj”. Umjesto da osiguraju svima jednake i poticajne uvjete za razvoj poduzetništva, pa neka tržište odlučuje.

Javna rasprava o paketu zakona vezanih uz poreznu reformu traje do 6. rujna.