Inovacijski vaučeri za mikro, male i srednje poduzetnike

Do kraja godine, najavila je državna tajnica Nataša Mikuš Žigman, Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta namjerava objaviti još 13 poziva za dodjelu bespovratnih sredstava, a njihova vrijednost je gotovo dvije milijarde kuna

469
inovacijski vaučeri
Natasa Mikus Zigman, državna tajnica Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta

Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta objavilo je Poziv na dostavu projektnih prijedloga Inovacijski vaučeri za MSP-ove, namijenjen mikro, malim i srednjim poduzećima, objavila je državna tajnica Nataša Mikuš Žigman na konferenciji  “Financiranje mikro, malih i srednjih: Gdje je kapital za razvoj poduzeća?“, održanoj u utorak u organizaciji Hrvatske udruge poslodavaca i Hrvatske udruge banaka.

>>Mali i mikro poduzetnici: Kako do equity kapitala?

Ovim Pozivom poduzetnicima će se dodjeljivati potpora u obliku vaučera za pružanje stručne podrške od strane znanstveno-istraživačkih organizacija (ZIO) u vidu ugovornog pružanja usluga mikro, malim i srednjim poduzećima za troškove testiranja, ispitivanja, demonstracijskih aktivnosti, kao i korištenja stručnih tehničkih znanja za potrebe inovativnih procesa i komercijalizacije inovacija.

Poziv je usmjeren na jačanje kapaciteta MSP-ova za istraživanje, razvoj i inovacije kroz poticanje suradnje sa znanstveno-istraživačkim organizacijama u svrhu razvoja novih proizvoda, usluga ili procesa, s naglaskom na komercijalizaciju proizvoda i usluga.

Na raspolaganju 50 milijuna kuna

Bespovratna sredstva dodjeljivat će putem trajno otvorenog Poziva s rokom za podnošenje projektnih prijedloga od 21. lipnja 2018. do 29. lipnja 2020. godine, odnosno do iskorištenja raspoloživih sredstava, u ukupnoj vrijednosti od 50 milijuna kuna. Projektni prijedlozi podnose se elektronički, putem sustava eFondovi.

Najniža vrijednost potpore, odnosno najniži iznos bespovratnih sredstava koji se može dodijeliti pojedinom projektu iznosi 10 tisuća kuna, a ukupna potpora ne može prijeći prag od 75 tisuća kuna. Dodjeljivat će se potpore male vrijednosti (de minimis) prema indeksu razvijenosti sukladno Zakonu o regionalnom razvoju:

  • najviše 70% prihvatljivih troškova financirati će se prihvatljivim prijaviteljima ako se sjedište prijavitelja nalazi u IV. skupini Jedinica područne (regionalne) samouprave razvrstane prema indeksu razvijenosti;
  • najviše 75% prihvatljivih troškova financirati će se prihvatljivim prijaviteljima ako se sjedište prijavitelja nalazi u III. skupini Jedinica područne (regionalne) samouprave razvrstane prema indeksu razvijenosti;
  • najviše 80% prihvatljivih troškova financirati će se prihvatljivim prijaviteljima ako se sjedište prijavitelja nalazi u II. skupini Jedinica područne (regionalne) samouprave razvrstane prema indeksu razvijenosti;
  • najviše 85% prihvatljivih troškova će se financirati prihvatljivim prijaviteljima ako se sjedište prijavitelja nalazi u I. skupini Jedinica područne (regionalne) samouprave razvrstane prema indeksu razvijenosti

Bespovratna sredstva dodjeljuju se putem Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014.-2020. iz Europskog fonda za regionalni razvoj.

Državna tajnica rekla je kako su vaučeri za inovacije primjer dobre prakse preuzet od drugih zemalja. “Takvu ćemo praksu primjenjivati i na svim drugim područjima gdje je to moguće kako bismo kroz jednostavnije oblike financiranja omogućili brži dotok kapitala do korisnika.”

Administrativno i fiskalno rasterećenje gospodarstva

Predstavljajući mjere Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta Nataša Mikuš Žigman podsjetila je kako je Vlada već počekom 2017. pokrenula regulatornu reformu s ciljem smanjivanja administrativnog i fiskalnog opterećenja gospodarstva. “Do sada smo u okviru tog procesa proveli više od sto mjera administrativnog rasterećenja, a u ožujku ove godine usvojen je drugi po redu akcijski plan na tragu administrativnog rasterećenja gospodarstva koji je težak više od 600 milijuna kuna. Naravno, postavlja se pitanje možemo li biti zadovoljni onim što je postignuto i jesu li mjere koje smo do sada proveli donijele konkretne rezultate. U većem dijelu mislim da možemo reći da su rezultati ostvareni, ali isto tako smatram da na tom tragu treba nastaviti raditi još intenzivnije. Treba iskoračiti još hrabrije u provedbu daljnjeg rasterećenja i pritom savladati određene otpore koji nam se javljaju u provedbi ove regulatorne reforme.”

Kroz taj proces u državnoj upravi stvara se mreža službenika koji su zaduženi za praćenje administrativnog opterećenja. Oni rade na tome da se propisi koji nisu razmjerni svojoj svrsi promijene ili ukinu kako bi se gospodarstvo rasteretilo i kako bi se stvorio poticajniji okvir za poslovanje u Hrvatskoj.

“Kod primjene svih zakonskih akata provodi se ‘test malog i srednjeg poduzetništva’ kako se novim propisima ne bi uvodili novi i nesrazmjerni nameti i troškovi”, istaknula je državna tajnica. “Do sada smo proveli takav test kroz Ministarstvo gospodarstva na 250 što zakonskih što podzakonskih akata. Za provedbu ovih aktivnosti je u okviru ministarstva ustrojena posebna služba za bolju poslovnu klimu.”

Proces se provodi u uskoj suradnji s poslovnim sektorom, udruženjima poduzetnika i pojedinačnim poduzetnicima, što svakako pridonosi kvaliteti provedbe samih aktivnosti koje su dio sveobuhvatnijeg procesa, dodala je Mikuš Žigman.

Primjena istraživanja i inovacija u gospodarstvu

U dijelu pravnog okvira istaknula je aktivnosti koje se odnose na izmjene postojećih propisa ili pripremu novih zakonskih rješenja kojima se želi potaknuti ulaganja u hrvatsko gospodarstvo, posebno u onom dijelu gdje se potiču istraživanja, inovacije te njihova primjena u gospodarstvu.

Izmjenama zakona o poticanju ulaganja koje su stupile na snagu u ožujku ove godine osigurani su povoljniji uvjeti za realizaciju investicijskih projekata, posebno za mikropoduzetnike i projekte u ICT sektoru, a stvoreni su i uvjeti za bolje korištenje neaktivne državne imovine.

Novim zakonom o državnoj potpori za istraživačko razvojne projekte, koji je upravo u postupku usvajanja od strane Vlade RH, potaknut će se ulaganja privatnog sektora u istraživanje i razvoj kroz porezne olakšice u sustavu poreza na dobit i na dohodak.

“Zakon o unapređenju poduzetničke infrastrukture nalazi se u saborskoj proceduri i njime želimo omogućiti bolju aktivaciju poslovne infrastrukture u područjima koja pokazuju rezultate. Zakonom se također želi omogućiti sustavnije i transparentnije praćenje rada poduzetničkih zona”, pojašnjava državna tajnica Nataša Mikuš Žigman.

Bespovratne potpore, zajmovi i jamstva

Što se tiče samog financiranja poduzetništva, što je bila tema konferencije održane utorak, Ministarstvo se primarno usmjerilo prema EU fondovima koji su Hrvatskoj, kao državi članici EU, raspoloživi za financiranje poduzetničkih projekata. “To je jedan od vidljivih benefita našeg članstva u EU”, naglasila je državna tajnica.

Kroz operativni program za konkurentnost i koheziju predviđene su tri vrste potpora: bespovratne, kojima administrira Ministarstvo, te zajmovi i jamstva koji su u nadležnosti agencije HAMAG-BICRO.

“U okviru operativnog programa do sada smo u dijelu bespovratnih potpora objavili više od 20 poziva za dodjelu istih. Poduzetnicima je na raspolaganje stavljeno više od 4 milijarde kuna bespovratnih sredstava, a u okviru toga je sklopljeno više od 1800 ugovora odnosno dodijeljeno je 1800 potpora vrijednosti 2,5 milijarde kuna”, rekla je državna tajnica Nataša Mikuš Žigman.

“Poseban naglasak”, pojasnila je, “stavlja se na segment inovacija, istraživanja i razvoja te njihovu komercijalizaciju u poslovnim procesima poduzeća, s obzirom na to da upravo takvi projekti stvaraju dodanu vrijednost i omogućuju poduzetnicima da budu konkurentni na globalnom tržištu.” Do sada je od strane Ministarstva odobreno 60 potpora za istraživačko-razvojne projekte,a njihova vrijednost premašaju 600 milijuna kuna.

Do kraja godine, najavila je državna tajnica Nataša Mikuš Žigman, Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta namjerava objaviti još 13 poziva za dodjelu bespovratnih sredstava, a njihova vrijednost je gotovo dvije milijarde kuna.

Jednostavniji i brži postupak prijave

“Na razini operativnog programa ovaj prioritet za poduzetničke projekte pokazuje najbolje rezultate u smislu iskorištenosti i zbog toga ćemo u suradnji s Ministarstvom regionalnog razvoja i EU fondova, koje je upravljačko tijelo za cjeloviti operativni program, u nadolazećim izmjenama operativnog programa koje se planiraju za 2019. zatražiti dodatna sredstva za segment poduzetništva.”

Državna tajnica naglasila je kako Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta radi na tome da se administrativni postupci za dodjelu tih sredstava pojednostavne, učine bržima i protočnijima kako bi potreban novac što brže došao do krajnjih korisnika.

“Kao administracija uskoro počinjemo s pripremama za sljedeće financijsko razdoblje Europske komisije, odnosno s definiranjem prioriteta za operativne progame koji će važiti od 2021. do, vjerojatno, 2027. godine, ovisno o tome kako bude formiran financijski okvir na razini komisije. U tom kontekst vrlo nam je vrijedno i važno čuti mišljenje poduzetnika o onom što je do sada napravljeno, o tome što smatrate da smo napravili dobro, gdje postoje određeni nedostatci, problemi odnosno potrebe koje je potrebno adresirati, istaknula je na kraju izlaganja državna tajnica Nataša Mikuš Žigman.