Danijel Nestić: Usvoje li se predložene reforme, drugi mirovinski stup gubi smisao

Danijel Nestić s Ekonomskog instituta Zagreb pokazao je kroz izračune da će se, prihvati li se predložena reforma, mirovine nastaviti smanjivati te da se značajni troškovi reforme prebacuju na buduće generacije

u 23:33 Zadnja izmjena: 08.08.2018 u 11:51
251
Danijel Nestić
Danijel Nestić, Ekonomski institut, Zagreb

Ako se usvoji prijedlog mirovinske reforme Ministarstva rada. omjer prve bruto mirovine i posljednje bruto plaće past će do 2045. sa sadašnjih 39 na 35 posto, upozorova Danijel Nestić, znanstveni savjetnik na Ekonomskom institutu Zagreb i član radne grupe za reformu mirovinskog sustava pri Ministarstvu rada, piše Jutarnji list..

Nestić je analizirao dugoročna kretanja mirovina i troškove predloženih reformi u znanstvenom radu “Mišljenje o prijedlogu mirovinske reforme i rješavanju problema nižih mirovina umirovljenika osiguranih u oba obvezna mirovinska stupa”.

Na samom početku rada upozorava da predloženom reformom drugi mirovinski stup gubi smisao. Njegovi izračuni pokazuju da će se, prihvati li se predložena reforma, mirovine nastaviti smanjivati te da se značajni troškovi reforme prebacuju na buduće generacije, što je neodgovorno s obzirom na demografske i migracijske trendove.

Prema Nestićevu izračunu mirovina za muškarca koji 2018. odlazi u mirovinu u dobi od 65 godina i sa 40 godina radnog staža tijekom kojeg je primao prosječnu hrvatsku plaću, iznosit će 3045 kuna ako je 2002. odabrao samo prvi mirovinski stup. Ako je izabrao štednju u prva dva mirovinska stupa, mirovina bi mu iznosila samo 2670 kuna.

Razlika uglavnom prozlazi iz prava na dodatak koji primaju umirovljenici s mirovinom iz samo prvog stupa.

Dodatak za sve – stabilniji sustav

Kako bi se te mirovine ujednačile, Ministarstvo predlaže da se onima koji su odabrali štednju u dva stupa ipak omogući isplata mirovine samo iz prvog stupa (s dodatkom) ako ušteđeni iznos u drugom stupu prenesu u državni proračun.

Nestić pak smatra da bi sustav u kojem bi se dodatak isplaćivao i osiguranicima kojima se isplaćuje mješovita mirovina (iz prva dva stupa) bio stabilniji.

U tom bi slučaju omjer prve mirovine i posljednje plaće bio stabilniji. S vremenom bi se dio isplate is prvog stupa smanjivao, dok bi isplata iz drugog stupa rasla zbog dužeg razdoblja štednje u drugom stupu i prinosa na tržištu kapitala.

Stabilizacija stupnja adekvatnosti mirovina jedan je od ključnih razloga zašto treba ustrajati na isplati mješoviti mirovina, ističe Nestić te dodaje kako se za one s najnižim mješovitim mirovinama može uvesti korektivni dodatak. Tako bi se osiguralo da mirovine onih čije su plaće danas ispod 75 posto prosječne ne padnu ispod razine mirovine koju dobivaju usporedivi korisnici morovina samo iz prvog stupa.

“Nadam se da će se predložene mjere još jednom preispitati i da se odgovor na sadašnji problem razlika u mirovinama za različite generacije umirovljenika treba tražiti u drugim modelima”, poručio je Danijel Nestić.