Prijedlog mirovinske reforme trebao bi se za 10 do 15 dana naći u javnoj raspravi na e-savjetovanju iako još uvijek nije do kraja usuglašen. Još uvijek nema dogovora oko, za mnoge ključnog pitanja, dodatka na mirovine, a pregovara se i oko rješenja za drugi mirovinski stup.
Prijedlog je u srijedu u Banskim dvorima predstavljen koalicijskim partnerima. Prema neslužbenim informacijama dobivenim nakon sastanka minimalna mirovina povećat će se za tri posto, smanjit će se naknada za upravljanje mirovinskim fondovima, omogućit će im se da ulažu više u dionice i izlazak na strana tržišta, a drugi bi se stup trebao ojačati, piše Jutarnji list pozivajući se na izjave više neimenovanih sudionika sastanka.
>>Mirovinska reforma: Od 2033. u mirovinu sa 67 godina
Povećanje minimalne mirovine za tri posto godišnje bi povećalo trošak proračuna za 150 milijuna kuna. Visina mirovine ovisi o radnom stažu: za oni koji su radili minimalnih 15 godina iznosi 929,10 kuna mjesečno, a za one koji su odradili 40 godina 2447,60 kuna. Povećanje od tri posto prvima bi donijelo 27,87 kuna više, a drugima 73,42 kune više.
Postupno smanjenje naknade mirovinskih fondova
Naknada za upravljanje mirovinskim fondovima iznosi 0,36 posto od ukupne vrijednosti fonda, a predlaže se postupno smanjenje na 0,20 posto do 2030. godine. To bi budućim umirovljenicima donijelo 1,2 milijarde kuna više u idućih 12 godina.
Detalji o promjenama vezanim uz ulaganja mirovinskih fondova u dionice i na strana tržišta za sada nisu pojašnjeni.
Načelno je potvrđena namjera da se ojača drugi stup. No, još prilikom reforme kojom su 2002. uvedena tri mirovinska stupa bilo je predviđeno kako će se postupno smanjivati doprinos za prvi stup, a povećavati za drugi. To se nikada nije desilo jer prvi stup nije mogao podnijeti teret isplate mirovina, štoviše trebalo ga je dodatno financirati iz državnog proračuna.
S vremenom je zbog malih mirovina iz prvog stupa uveden dodatak od 27 posto na kojeg pravo imaju sve osobe koje mirovinu primaju samo iz prvog stupa.
Nedovoljna izdvajanja za drugi stup
No, postalo je također jasno da izdvajanja od pet posto za drugi mirovinski stup neće biti dovoljna učinak na mirovine onih koji su u trenutku njegova uvođenja imali manje od 40 godina kao što se najavljivalo.
Tako smo nakon problema umirovljenika koji primaju mirovinu iz prvog stupa dobili i problem umirovljenika koji primaju ili će primati mirovinu iz prva dva stupa. A ovi drugi nemaju pravo ni na dodatak od 27 posto.
Daniel Nestić sa zagrebačkog Ekonomskog instituta upozorio je da bi bez dodatka od 27 posto, mirovina mogla biti dvadesetak posto manja te da bi država trebala osigurati svima ravnopravan status tako da proširi dodatka i na kategoriju umirovljenika koji će ići u kombiniranu mirovinu.
>>Danijel Nestić: Usvoje li se predložene reforme, drugi mirovinski stup gubi smisao
Vladin inicijalni prijedlog bio je pak da budućim umirovljenicima prilikom odlaska u mirovinu omogući izbor: primanje mirovine iz oba stupa ili da svoju ušteđevinu iz drugog stupa vrate u prvi te tako ostvare pravo na mirovinu isključivo iz prvog stupa uz dodatak od 27 posto.
Podsjetimo i na ranije najavljene promjene: muškarci i žene u Hrvatskoj će od 2033. ići u starosnu mirovinu sa 67 godina života, prijevremena umirovljenja strože će se penalizirati, smanjit će se broj zanimanja s beneficiranim radnim stažem, a do 2020. uvest će se nacionalna mirovina.
Također, odlazak u prijevremenu mirovinu sada se penalizira trajnim smanjenjem mirovine u iznosu od 0,10 do 0,34 posto za svaki mjesec ranijeg umirovljenja, a sada se predlaže jača penalizacija.
Vlada reformom želi mirovinski sustav postaviti tako da bude održiv (za državni proračun) te da se povećaju mirovine sadašnjim i budućim umirovljenicima.
