Početkom godine na snagu je stupio niz zakonskih izmjena i promjena vezanih uz mirovinski sustav. Postupno se povećava dob za starosnu mirovinu, uveden je dodatak za osiguranike koji će primati mirovinu iz prvog i drugog stupa, promijenjen je izračun penalizacije prilikom odlaska u prijevremenu mirovinu, uveden je dodatni staž prilikom izračuna mirovine za majke, posvojitelje i očeve koji su koristili pretežni dio rodiljnog dopusta, proširena je mogućnost rada uz istovremeno korištenje mirovine, promijenjen je sustav raspoređivanja u mirovinske fondove…
>>Saznajte koji novi porezni propisi stupaju na snagu 1. siječnja
Starosna mirovina
U cilju jačanja održivosti mirovinskog sustava ubrzava se izjednačavanje dobi za starosnu mirovinu za žene u odnosu na muškarce. Od 1. siječnja dob za ostvarivanje prava žena za odlazak u starosnu mirovinu, koja je do 1. siječnja 2019. iznosila 62 godine i 4 mjeseca života, povećavat će se svake godine za četiri mjeseca sve do kraja 2026. godine.
Od 1. siječnja 2027. uvjeti za ostvarivanje prava na starosnu mirovinu za žene i muškarce izjednačili bi se na 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža. Od 1. siječnja 2028. granična dob starosnu mirovinu za žene i muškarce podizala bi se za četiri mjeseca godišnje do 1. siječnja 2033. godine, odnosno dok ne dosegne 67 godina života. Tako bi svi osiguranici pravo na starosnu mirovinu od 1. siječnja 2033. godine stjecali s navršenih 67 godina života i 15 godina mirovinskog staža.
Za svaki mjesec kasnijeg odlaska u mirovinu nakon navršenih 67 godina, osiguranicima s minimalno 35 godina mirovinskog staža polazni faktor za izračun mirovine bit će veći za 0,34 posto.
Prijevremena starosna mirovina
Ubrzano je i izjednačavanje dobi i mirovinskog staža za žene u odnosu na muškarce za prijevremenu starosnu mirovinu. Dob i mirovinski staž potrebni za ostvarivanje uvjeta za prijevremenu starosnu mirovinu također se povećavaju za četiri mjeseca godišnje od 1. siječnja 2019. godine, kada je uvjet za žene bio 57 godina i 4 mjeseca života te 32 godine i 4 mjeseca mirovinskog staža, do kraja 2026. godine.
Od 1. siječnja 2027. godine uvjet za prijevremenu starosnu mirovinu za žene i muškarce je 60 godina života i 35 godina mirovinskog staža. Nakon toga podiže se dob za žene i muškarce za po 4 mjeseca godišnje tako da će nakon 1. siječnja 2033.za odlazak u prijevremenu starosnu mirovinu trebati navršiti 62 godine života i 35 godina mirovinskog staža.
Kako bi se destimulirao odlazak u mirovinu prije ispunjenja uvjeta za starosnu mirovinu, propisano je umanjenje prijevremene starosne mirovine. Polazni faktora linearno se umanjuje za 0,3 posto za svaki mjesec ranijeg odlaska u odnosu na graničnu dob za starosnu mirovinu. Godišnje umanjenje iznosi 3,6 posto, a maksimalno 18 posto u slučaju da osiguranik odlazi u mirovine pet ili više godina prije nego što je navršio graničnu dob za odlazak u starosnu mirovinu. Smanjenje je trajno i ne ovisi o mirovinskom stažu u trenutku odlaska u mirovinu.
Dodatni staž za roditelje
Izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju uvodi se dodani staž za majke i posvojiteljice. Ukupno navršenom mirovinskom stažu dodaje se šest mjeseci za svako rođeno ili posvojeno dijete. Dodatni staž priznaje se i ocu ili posvojitelju ako je koristio pretežni dio rodiljnog dopusta.
Navedeni staž dodaje se nakon ispunjenja uvjeta mirovinskog staža za mirovinu. Na primjer, da bi žena koja je rodila dvoje djece ostvarila pravo na starosnu mirovinu u 2019. godini, treba stvarno ostvariti mirovinski staž od 15 godina na koji se kod određivanja mirovine dodaje jedna godina, odnosno šest mjeseci po djetetu.
>>Što je dobro znati o godišnjoj prijavi poreza za 2018.
Prijevremena starosna mirovina zbog stečaja poslodavca
Novina u odnosnu na dosadašnji propis je produženje roka za odjavu iz evidencije nadležne službe za zapošljavanje. Sada se osiguranik može odjaviti s danom ispunjenja uvjeta za prijevremenu starosnu mirovinu odnosno najkasnije s prvim idućim danom po ispunjenju uvjeta.
Nadalje, izričito je propisano da pravo na ovu mirovinu ne može steći osiguranik koji je nakon ispunjenja uvjeta ostao prijavljen službi nadležnoj za zapošljavanje. Kada osiguranik sklopi novi ugovora o radu kod istog poslodavca kod kojega je radni odnos prestao zbog stečaja zbog završetka poslova vezanih uz stečaj, to ne dovodi do gubitka uvjeta statusa neprekidne nezaposlenosti. Razdoblja nezaposlenosti tog radnika od dana stečaja poslodavca do ispunjenja uvjeta starosne dobi za ostvarenje prava na prijevremenu starosnu mirovinu se zbrajaju i uračunavaju.
Osnovna mirovina
Osiguranici koji su uplaćivali obvezne doprinose u prvi (osiguranje na temelju generacijske solidarnosti) i drugi mirovinski stup (individualna kapitalizirana štednja) moći će prilikom odlaska u mirovinu odabrati hoće li mirovinu primati samo iz prvog stupa ili iz oba stupa.
Osiguranicima koji žele primati mirovinu iz oba stupa za staž do 31. prosinca 2001. isplaćivao bi se dodatak od 27 posto na iznos mirovine iz prvog stupa (dakle, za razdoblje prije mirovinske reforme i uvođenja sustava utemeljenog na tri stupa u kojem je mirovinski doprinos iznosio 20 posto plaće), a za staž od 1. siječnja 2002. dodatak bi iznosio 20,25 posto (za uplate mirovinskog doprinosa u prvom stupu od 15 posto).
Osiguranici koji se opredijele za isplatu mirovine samo iz prvog stupa dobili bi puni dodatak od 27 posto, a njihova individualna kapitalizirana štednja bila bi tretirana kao uplata za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti.
U Ministarstvu rada očekuju da će se za isplatu iz prvog stupa odlučiti oko 300.000 građana. Prema preliminarni izračunima Ministarstva kombinirana mirovina isplatila bi se onima čija plaća premašuje 80 posto prosječne plaće.
Što treba učiniti prilikom odlaska u mirovinu
Kada ispuni uvjete za odlazak u starosnu ili prijevremenu starosnu mirovinu, osiguranik šalje odgovarajuću zahtjev Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje (HZMO). Na temelju zahtjeva Središnji registar osiguranika (REGOS) na kućnu adresu osiguranika šalje informativni izračun mirovine koji obuhvaća izračune HZMO-a za prvi stup i izračun mirovinskog osiguravajućeg društva. Na temelju informativnog izračuna osiguranik odabire model isplate mirovine, a izjavu o odabranom modelu predaje u FINA-i na šalteru REGOS-a. Nakon toga HZMO izdaje rješenje o priznavanju prava na mirovinu.
Osiguranici koji odaberu kombiniranu isplatu mirovine mogu podići 15 posto sredstava s osobnog računa u drugom stupu ako je njihova osnovna mirovina barem 15 posto veća od najniže mirovine prema Zakonu o mirovinskom osiguranju.
Korisnici osnovne mirovine koji su ostvarili prava do 31. prosinca 2018., a imali su utvrđen staž osiguranja s povećanim trajanjem te mirovinu i iz II. stupa, mogu u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama ZOMO-a podnijeti zahtjev za određivanje mirovine kao da su bili osigurani samo u I. stupu. Izuzetak su korisnici obiteljske mirovine kojima je mirovina određena kao osnovna mirovina, a sredstva s osobnog računa umrlog osiguranika su naslijeđena.
Starosna mirovina za dugogodišnjeg osiguranika
Od 1. siječnja 2019. uvjeti za ostvarivanje ovoga prava su navršenih 60 godina života i 41 godina staža osiguranja u efektivnom trajanju (razdoblje provedeno u obveznom mirovinskom osiguranju i produženom osiguranju u stvarnom trajanju), a od 1. siječnja 2027. navršena 61 godina života i 41 godina staža osiguranja u efektivnom trajanju.
Povoljniji način usklađivanja mirovine
Aktualna vrijednost mirovine usklađuje se 1. siječnja i 1. srpnja svake kalendarske godine tako da se stopa usklađivanja utvrdi kao zbroj promjene indeksa potrošačkih cijena i indeksa rasta bruto plaća u prethodnom polugodištu u odnosu na polugodište koje mu prethodi u omjeru 70:30 ili 30:70 prema propisanom promjenjivom modelu, ovisno o tome je li bio veći postotak rasta potrošačkih cijena ili postotak rasta bruto plaća.
Ako je udio stope promjene indeksa potrošačkih cijena u zbroju stopa bio manji ili jednak 50 posto, aktualna vrijednost mirovine uskladit će se tako da se zbroji 30 posto indeksa potrošačkih cijena i 70 posto indeksa promjene prosječne bruto plaće svih zaposlenih u RH (30:70)
Ako je udio stope promjene prosječnog indeksa potrošačkih cijena u zbroju stopa bio veći od 50 posto, vrijednost mirovine će se uskladiti tako da se zbroji 70 posto indeksa potrošačkih cijena i 30 posto indeksa promjene prosječne bruto plaće svih zaposlenih u RH (70:30).
Osobe s invaliditetom
Proširuje se krug osiguranika – osoba s invaliditetom kojima se obračunava beneficirani radni staž. Od 1. siječnja ove godine status osiguranika – osobe s invaliditetom može dobiti i osiguranik koji je obolio od reumatoidnog artritisa i drugih sustavnih upalnih bolesti zglobova i vezivnog tkiva (aksilozantni spondilitis i dr.) čiji su uzrok, klinička slika, komplikacije i prognoza vrlo slični reumatoidnom artritisu, zatim gluho slijepe osobe i osobe s Down sindromom.
Novina je da osiguranici – osobe s invaliditetom koji su zaposleni s nepunim radnim vremenom imaju pravo na sniženje dobne granice za stjecanje prava na starosnu mirovinu nakon svođenja nepunog radnog vremena na puno radno vrijeme.
Profesionalna rehabilitacija
Profesionalna rehabilitacija se obvezno određuje uvijek kada postoji smanjenje radne sposobnosti. Podiže se dobna granica s 53 na 55 godina života za stjecanje prava na profesionalnu rehabilitaciju za radnika koji je u radnom odnosu, obrtnika i osiguranika koji obavlja samostalnu profesionalnu djelatnost.
Novina je i zajamčeni najniži iznos naknade plaće za vrijeme profesionalne rehabilitacije u visini najnižeg mjesečnog iznosa bruto plaće koja radniku pripada za rad u punom radnom vremenu, određenog propisom koji određuje visinu minimalne plaće.
Novčana naknada zbog tjelesnog oštećenja uzrokovanog ozljedom na radu ili profesionalnom bolešću
Za 15 posto se povećava osnovica za određivanje naknade zbog tjelesnog oštećenja koje nastane kao posljedica ozljede na radu ili profesionalne bolesti i od 1. siječnja 2019. iznosi 1502,63 kn mjesečno. Nova svota naknade određuje se bez donošenja rješenja i zatečenim korisnicima novčane naknade zbog tjelesnog oštećenja ostvarene ili određene od 1. siječnja 1999. do 31. prosinca 2018.
Najniža mirovina povećava se za 3,13 posto
Najniža mirovina od 1. srpnja 2019. određuje se za svaku godinu mirovinskog staža u stopostotnom iznosu aktualne vrijednosti mirovine na dan određivanja mirovine. Novi iznos najniže mirovine određuje se i zatečenim korisnicima najniže mirovine, bez donošenja rješenja.
Obiteljska mirovina
Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju propisan je prestanak prava na obiteljsku mirovinu iza bioloških roditelja djetetu s danom posvojenja djeteta, određenog pravomoćnim rješenjem nadležnog centra za socijalnu skrb s kojim je zasnovano posvojenja djeteta, ako posebnim propisom nije drugačije određeno.
Rad i korištenje mirovine
Izmjenama i promjenama Zakona o mirovinskom osiguranju proširuje se mogućnost rada uz istovremeno korištenje mirovine za:
- korisnike starosne mirovine za dugogodišnjeg osiguranika uz rad do polovice punog radnog vremena (i bez prestanka radnog odnosa uz izmjenu ugovora o radu) uz isplatu pune mirovine;
- korisnike starosne mirovine ostvarene ili određene prema posebnim propisima o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba i propisu o posebnim pravima iz mirovinskog osiguranja zaposlenika na poslovima razminiranja koji se tijekom korištenja zaposle do polovice punog radnog vremena uz isplatu pune mirovine, a ako se zaposle s punim radnim vremenom uz isplatu 50 posto mirovine;
- korisnike prijevremene starosne mirovine koji se zaposle do polovice punog radnog vremena uz isplatu pune mirovine.
Za vrijeme zaposlenja korisniku ne pripada najniža mirovina, nego mirovina prema stažu i plaći, a nakon prestanka zaposlenja može se ponovno odrediti najniža mirovina ako je povoljnija.
Ponovno određivanje mirovine
Dodatni radni angažman umirovljenika omogućava im da zatraže i novi izračun mirovine. Ima ga pravo zatražiti korisnik prijevremene starosne mirovine, starosne mirovine ili starosne mirovine za dugogodišnjeg osiguranika koji je ostvario najmanje godinu staža osiguranja po osnovi drugog dohotka za koji su u cijelosti uplaćeni doprinosi, i ako je ispunjen uvjet godina života i mirovinskog staža za novu mirovinu.
Novi izračun mirovine, dakle, može tražiti i umirovljenik koji se zaposlio na četiri sata dnevno, ali tek nakon dvije godine rada, odnosno nakon što ispuni godinu dana punog staža. Novi iznos mirovine bit će određen prema propisima i uvjetima važećima na dan ponovnog određivanja mirovine.
S obzirom na to da je penalizacija za prijevremeni odlazak u mirovinu trajna, umanjenje se primjenjuje I na novi izračun,
Odabir prvog fonda
Mijenjaju se i pravila razvrstavanja u mirovinske fondove prema kategoriji rizičnosti. Čak 98 posto osiguranika je u srednje rizičnim fondovima (kategorija B), uglavnom zato što su inertni pri odabiru fonda pa ih je država automatski raspoređivala u tu kategoriju. No, od 1. siječnja novi mladi zaposlenici koji sami ne odaberu fond automatski će se raspoređivati u najrizičniju kategoriju fondova (kategorija A).
>>Građani i štednja: Nedovoljno poznavanje proizvoda stvara strah od ulaganja
Nakon deset godina od dana kada su raspoređeni fond kategorije A, osiguranici će se automatski prebacivati u fond kategorije B. Osim ako, naravno, sami ne odaberu ostanak u najrizičnijoj kategoriji.
Podsjetit ćemo da su izmjenama zakona sredinom prošle godine liberalizirana pravila o promjeni fonda po kategoriji rizika. Prema ranijim pravilima fond se mogao mijenjati samo u mjesecu rođenja i u godini koja je djeljiva s brojem 3. Takva komplicirana pravila su postavljena kako bi se spriječilo prečesto mijenjanje fondova. S obzirom na to da je praksa pokazala da vrlo malo osiguranika mijenja fondove, odnosno odabire najrizičnije fondove, zakonodavci su, eto, malo popustili pa sada fond možete promijeniti jednom godišnje – u mjesecu rođenja. Ta promjena je prošla toliko nezapaženo da je nisu zamijetili ni u nekim društvima za upravljanje mirovinskim fondovima. Uglavnom, ako želite promijeniti fond, a rođeni ste u siječnju, požurite.
>>AZ: Držimo gotovinu jer su trenutno potencijalna ulaganja preskupa
Povlačenje štednje iz trećeg stupa
Promijenjeni su i uvjeti pod kojima osiguranici mogu povući svoju ušteđevinu iz trećeg, dobrovoljnog stupa. Do 1. siječnja mogli su s navršenih 50 godina života povući 30 posto štednje, a sada to mogu tek s 55 godina. Ostatak mogu povući u ratama i u minimalnom razdoblju od pet godina.
Prilikom isplate mirovine, bez obzira na model isplate, neće se isplaćivati izlazne naknade, a ukinute su i ulazne naknade za nove osiguranike u trećem stupu.
