Mobilne transakcije čine 35 posto vrijednosti ukupnih transakcija građana

Struktura naloga građana u ppsljednje četiri godine značajno se promijenila. Udjel poslovanja preko šaltera -  mjeren vrijednosti transakcija - pao je s približno 10 posto na manje od jedan posto

56
mobilne transakcije

Struktura naloga građana u posljednje četiri godine značajno se promijenila, navodi se u novom izdanju publikacije HUB pregledi. Udjel poslovanja preko šaltera –  mjeren vrijednosti transakcija – pao je s približno 10 posto na manje od jedan posto. Zamjetan je i značajan pad internetskih usluga umjesto kojih se sve više koriste mobilne usluge. One su u prosincu činile 62 posto ukupnih elektroničkih usluga i 35 posto ukupne vrijednosti kreditinih naloga građana.

U korporativnim i državnom sektoru u strukturi naloga dominira internet bankarstvo, čiji je udjel povećan s 52 posto u 2014. godini na 71 posto u prosincu 2019. godine. Rast je najvećim dijelom posljedica manjeg udjela poslovanja preko šaltera. Interni sustavi obveznika zadržali su stabilan udjel u strukturi od 8 posto, dok je udjel ostalih usluga smanjen sa 16 na 6 posto vrijednosti elektroničkih naloga.

Broj kartica u posljednjih godinu dana kretao se oko 7,5 milijuna, uz povećanje u posljednjem kvartalu prošle godine. U prosincu je izdano više od 8 milijuna kartica, što je najveći broj u promatranom razdoblju. Najviše je, kao i u prethodnim mjesecima, izdano debitnih i charge kartica.

Promet po svim kategorijama kreditnih kartica u 2019. iznosio je oko 15 milijardi kuna, od čega oko 12 milijardi otpada na debitne kartice. Prema podacima HNB-a debitne i kreditne kartice se najviše koriste za podizanje gotovine, a revolving i charge kartice za kupovinu.

Neto dobit banaka u 2019. iznosi 5,18 mlrd kuna

U novom zdanju HUB pregleda, pod nazivom “U 2019. ubrzan rast kredita uz prosječan povrat na kapital od 9,8 posto” navodi se također da su banke koje posluju u Hrvatskoj 2019. ostvarile neto dobit u iznosu od 5,81 milijarde kuna, što je porast od 16,9 posto u usporedbi s prethodnom godinom. Rezultat banaka posljedica je dinamičnije kreditne aktivnosti, smanjenja kamatnih rashoda te rasta neto prihoda od provizija i naknada.

“Rezervacije i ispravci vrijednosti nisu se bitno mijenjali u usporedbi s 2018., iako se u strukturi primjećuje značajan skok ostalih rezervacija. To znači da su banke počele formirati rezervacije za moguće negativne presude po osnovi kredita u švicarskim francima. Međutim, taj proces je tek počeo, a sudski ishod su potpuno nepredvidivi”, navodi se u analizi Hrvatske udruge banaka.

U svijetlu takvih rizika i neizvjesnosti neto dobit ostvarena u 2019. pokazuje se kao “kategorija koja je mnogo manje važna od kapitala banaka”. “Dobra vijest glasi da je ukupan omjer regulatornog kapitala hrvatskih banaka u prošloj godini povećan s 22,9 posto na 23,2 posto.

Neto dobit stoga treba gledati u odnosu na veliki kapital koji je angažiran u hrvatskim bankama zbog pokrića rizika. Tako mjeren neto povrat na prosječno angažirani kapital iznosi 9,8 posto.

Ubrzanje kreditiranja stanovništva

Druga polovica 2019. i početak 2020. donijeli su ubrzanje kreditiranja stanovništva I blagi oporavak kreditiranja poduzeća. Na godišnjoj razini rast plasmana stanovništvu premašio je 6 posto. Prodaja portfelja loših kredita još uvijek remeti jasnu sliku u bilancama banaka kada je riječ o kreditima poduzećima. Stoga treba promatrati podatke na transakcijskoj osnovi koji upućuju na blagi oporavak kreditne aktivnosti u korporativnom segmentu.

Dinamičnijom kreditnom aktivnošću banke nastoje iskoristiti poslovne mogućnosti koje im se pružaju u uvjetima niskim kamatnih stopa. Smanjuje se razlika između kamatnih stopa na depozite i kredite, pa je logična posljedica rast volumena kredita: u 2019. neto kamatni prihodi banaka porasli su za 6,7 posto, na 10,68 milijardi kuna.

Kamatni rashodi manji su pak za 19,6 posto, što je posljedica pada pasivnih kamatnih stopa, ali i blagog povećanja kamatnih prihoda za 2,5 posto. To znači da su povećani volumeni kreditiranja kompenzirali učinak nižih kamatnih stopa.

Neto prihod od provizija i naknada veći za 9,4 posto

Neto prihodi od provizija i naknada na godišnjoj razini porasli su za 9,4 posto, na 3,61 milijardu kuna. Prihodi od dividendi povećani su za 722 milijuna kuna (+154%), na 1,19 milijardi kuna.

Međugodišnja stopa rasta depozita stanovništvu u siječnju 2020. iznosila je 4,2 posto, a u sektoru poduzeća 7,8 posto. Rast depozit stanovništvu u najvećoj je mjeri posljedica rasta depozitnog novca i štednih depozita, dok su oročeni depoziti zbog niskih kamatnih stopa i dalje u padu.

Ukupni plasmani kreditnih institucija u siječnju ove godine bili su za 2,9 posto ili za 6,4 milijarde kuna veći u usporedbi s istim mjesecom 2019. To je najviša stopa rasta od ožujka 2019. godine.

Krediti stanovništvu rasli su po međugodišnjoj stopi od 6,9 posto, što je malo ubrzanje u odnosu na prethodne mjesece. U korporativnim sektoru nastavlja se usporavanje (-3,5%), ali po nešto blažim stopama u usporedbi s prethodnim mjesecima. To je dijelom posljedica prodaje kreditnih portfelja u kojima krediti poduzeća imaju najvažniju ulogu. Godišnja stopa rasta kredita državi iznosi 15 posto.