Na Zagrebačkom Velesajmu na prvom danu konferencije Money Motion 2024 okupilo se 2000 posjetitelja iz više od 600 kompanija. Samo u prvih sat vremena registrirano je više posjetitelja od ukupnog broja ljudi registriranih na lanjskoj konferenciji. Najposjećenija točka dana bio je okršaj između Andriusa Bičeike, člana uprave Revoluta, i Hrvoja Ćosića, osnivača i izvršnog direktora Aircasha.
Posjetitelji su tijekom cjelodnevnog programa na dvije pozornice čuli gotovo 50 stručnjaka iz različitih sfera FinTech industrije, direktora vodećih financijskih i regulatornih institucija, investitora, manjih i većih poduzetnika, znanstvenika i konzultanata te se održalo i Startup Pitch natjecanje 15 obećavajućih timova čije ćemo pobjednike saznati krajem drugog dana konferencije.
Senzacija dana bilo je sučeljavanje Aircasha i Revoluta koje je dupkom napunilo veliku dvoranu, a u nekim trenucima je bilo izrazito napeto. Od toga što su se nazivali braćom po stasu do žestokih upadanja jedno drugom u riječ, Bičeika i Čosić zabavili su pobliku. Iako se u mnogim trenucima činilo kao da će se pretvoriti u stvarni ‘fight’ – Bičeika je na početku provocirao kako prije ove konferencije nije ni čuo za Aircash, dok je Ćosić odgovorio kako Revolutu zapravo nije stalo do svojih korisnika nego investitora – na kraju su se složili da, barem za sad, nisu stvarna konkurencija.
“Nama je Hrvatska apsolutni prioritet, ipak je ovo tržište s kojeg smo krenuli. Želimo služiti potrebama svakog našeg korisnika. Ako žele platiti parking, račune, cestarinu, putovanje, što god, mi smo tu da im to i ponudimo. Poslujemo danas u 27 zemalja i slušamo potrebe svojih korisnika na svakom od tih tržišta. Mi smo kompanija koja postoji za svoje korisnike, ne za tamo neku Kambodžu”, poručio je Ćosić.
Spominjanjem azijske zemlje, referirao se na Revolutovu ambiciju da postane globalno najrelevantniji uslužitelj, umjesto da se fokusira na korisnika i njegove potrebe, na što je Bičeika jednostavno poručio da jednom kad postignu globalni doseg kojemu teže i krenu s lokaliziranjem, da će naprosto kopirati sve korake koje je Aircash već poduzeo pa da će se onda natjecati za stvarno.
Iako su startali kao kompanije na vrlo sličnim premisama, Revolut je danas globalna kompanija i banka koju podupiru brojne kapitalne investicije, dok Aircash nema takve težnje i naprosto želi ostati svakodnevnom aplikacijom koja će taj dio izvršavati vrhunski i nastaviti taj princip širiti i na druga tržišta.
Budućnost plaćanja: mobilno plaćanje i instant payment
Važna je tema prvog dana bila pitanje budućnosti plaćanja u Europi. Marianne Bregenzer, direktorica Nexija za Švicarsku, rekla je da su kod njih prepoznali dva glavna smjera razvoja digitalnih plaćanja koja utječu na cijeli ekosustav. S jedne strane, to je mobilno plaćanje, gdje je Twint (švicarska aplikacija za mobilno plaćanje) postao novi standard, a drugi trend je instant payment, jer cijeli proces plaćanja čini efikasnijim i nudi više mogućnosti korisnicima, objasnila je Bregenzer.
Damir Čaušević, suosnivač i direktor grupe Monri Payments naglašava da je već duže vrijeme jasno da je budućnost plaćanja digitalna te da o tome ni nije nužno dalje raspravljati. Ono što je ključno, kaže, je transformacija tržišta kojoj svjedočimo već zadnjih par godina, a ona se zasniva na tome da nije više ponuda ona koja diktira kakvo će biti tržište, već potražnja samih korisnika i drugih sudionika tržišta.
Dejan Donev, voditelj digitala u Erste banci kaže da je razlog tome što je cijela industrija pokretana jednostavnošću korištenja usluge plaćanja: “Keks Pay ima želju postati velik poput Twinta. Uvijek je situacija takva da korisnik bira kako će plaćati jednostavnije. Možete čak imati i niže cijene i bolji ekosustav, ali ako korisnik ne koristi vaše rješenje, ne možete uspjeti”.
Cosmin Cosma, izvršni direktor Finqwarea i predsjednik Rumunjskog udruženja fintecha, rekao je da kod njih 80 posto tržišta već sada podržava instant plaćanje. U takvim uvjetima, nastavlja, postaju važni podaci. Ako ste nešto platili prije 10 sekundi želite odmah da sve strane imaju i podatke o tome. To je put prema otvorenom bankarstvu i u konačnici otvorenim financijama.
Aleksandra Babić, direktorica za B2B i produkt marketing za Europu u Mastercardu, kaže da je ključ u praćenju potreba korisnika. Navela je da Mastercard zato nudi alternativu plastičnim karticama u kombinaciji s digitalnim kanalima, otvara proizvode koji su povezani s kriptom i NFT-evima. Prije tjedan dana pokrenuli su s MetaMuskom blockchain kartice, a s League of Legends u Češkoj gaming kartice. Krajem svibnja u Belgiji otvaraju novi centar za kibernetičku sigurnost, područje u koje su dosad uložili više od 7 milijardi dolara. Riječ je o centru na kojem rade u koordinaciji s mnogo partnera iz IT i financijske industrije.
Umjetna inteligencija povećala budžete za tehnologiju
Draženko Kopljar, član uprave i COO PBZ-a kaže da banke prate potrebe korisnika, a to rade i kroz primjenu umjetne inteligencije: “ChatGPT je dobar, jer zbog njega tek sad pričamo o umjetnoj inteligenciji. Mi u PBZ-u je koristimo već 15 godina, još od projekta gdje smo je upotrijebili za optimizaciju cash managementa”. Kopljar dodaje kako je AI pomogao i tako što sad za tehnologiju imaju veći budžet. “Na generativnoj umjetnoj inteligenciji sada imamo niz primjena i interno i eksterno, ali ja joj ne bih dao da vodi transakcije”, poručio je Kopljar.
Nenad Crnčec, osnivač Architecha, rekao je da nije siguran želi li da umjetna inteligencija izvršava njegove transakcije, ali da ona može pomoći u automatizaciji niza procesa. Ključan dio za korisničko iskustvo banaka bit će rad na hiper-personalizaciji. “Tu trebamo odgovoriti na izazove kvalitete podataka i pristupa podacima. Mislim da je put u strateškom razgovoru o primjeni AI-ja u organizaciji kroz fokus na korisnika”, kaže Crnčec.
Darko Marjanović, suosnivač i generalni direktor Things Solvera, člana grupe ASEE, kaže da već sad postoje neki AI modeli koji se koriste u poslovanju, ali da je za očekivati da će neke industrije u njihovoj primjeni biti strožije regulirane. Mnogo toga zasad još nije potpuno jasno, pojašnjava, jer kako nam pokazuju sva istraživanja umjetna inteligencija je danas u fazi hajpa, ali će se to razbistriti u narednom razdoblju.
Stablecoin protiv Bitcoina
Nikola Škorić, izvršni direktor Electrocoina kaže da je uz umjetnu inteligenciju jedno od ključnih pitanja o kojima će se pričati u narednom razdoblju odnos između privatnog i javnog novca kako idemo prema uvođenju digitalnog eura. To je posebno izraženo danas u primjeni i korištenju stablecoina, poput Tethera (USDT) i Circlea (USDC), koji su regulirani i koriste se vrlo intenzivno, komentirao je Škorić s Nadiem Sissounom iz Mento Labsa.
“Bitcoin je najpoznatija kriptovaluta, ali stablecoinima se radi tri puta više transakcija. Koriste se više od Bitcoina, a u Hrvatskoj njima možete plaćati sve od robe u Konzumu na dalje”, zaključio je Škorić.
Nastavno na raspravu koju su dan ranije započeli u Hrvatskoj narodnoj banci o ulozi centraliziranih digitalnih valuta, Linardo Martinčević, savjetnik i fintech koordinator pri HNB-u, zajedno s Geoffreyjem Goodellom, predavačem na University College London, Miki Kuusinen, savjetnikom centralne finske banke, Anikóm Szombati iz centralne mađarske banke te Petrom Križan, izvršnom direktoricom The Blockhouse Technology, složili su se da će daljnje korake diktirati potrebe i želje korisnika. Ljudi žele otići u krevet sigurni da će ih ujutro dočekati ista vrijednost novca, jedan je od zaključaka.
Što donosi DORA
Po pitanju DORA (Digital Operational Resilience Act) regulative kao vodeće teme bankarskog svijeta, zaključak je jedinstven – tko tek sad kreće u pripremu, već je zakasnio, a stručnjaka za kibernetičku i IT sigurnost evidentno nedostaje. Jasna Fumagalli, članica uprave Nexija odgovorna za rizik, započela je diskusiju time što je pitala publiku je li itko pročitao DORA dokument i znaju li koliko stranica sadrži. Odgovori su varirali od 300 do 2 milijuna. Radi se o dokumentu koji ima više od 900 stranica i kao regulacija primijenit će se na svaku od 22 tisuće financijskih i povezanih institucija u Europi čim stupi na snagu početkom sljedeće godine, pojasnio je Slaven Smojver iz HNB-a.
Anamarija Stančić, članica uprave HANFA-e, smatra kako će upravo manjim kompanijama opseg posla koji DORA podrazumijeva za prilagodbu procesa biti najveći izazov te da je u svakom slučaju bolje krenuti s prilagodbom ključnih točaka poslovanja.
Ratko Drča, direktor u Deloitteu, pojasnio je kako se radi o prilici kakvu će kompanije dobiti jednom u životu – da shvate važnost otpornosti i sigurnosti infrastrukture i da ona iz pitanja postane standard poslovanja.
