Intenzivnijom uporabom digitalnih tehnologija može se smanjiti osigurateljni jaz te povećati efikasnost i profitabilnost osigurateljnog poslovanja, istaknuo je predsjednik Upravnog vijeća Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (Hanfa), Ante Žigman na konferenciji Dani osiguranja koja je 4. studenog 2021. održana u Zagrebu. Žigman se tom prilikom osvrnuo i na digitalnu i zelenu tranziciju industrije osiguranja.
Tijekom pandemijske, 2020. godine, neživotno osiguranje u Hrvatskoj pokazalo je značajnu otpornost na recesiju, uz relativno mali utjecaj na prihod od premija. Bruto premija za neživotna osiguranja tijekom 2020. se zadržala na razini prethodne godine, dok je u 2021. osiguranje od automobilske odgovornosti glavna odrednica rasta premije neživotnih osiguranja. Dok je BDP Hrvatske prošle godine zabilježio pad od osam posto, neživotna osiguranja su ostvarila porast od 5,9 posto. Slični trendovi viđeni su i u drugim dijelovima svijeta, poput Sjeverne i Južne Amerike i drugih, dok u Kini to nije bio slučaj.
“Učinci korona krize i višegodišnje razdoblje niskih kamatnih stopa odrazili su se na negativne premijske trendove životnih osiguranja, no blagi oporavak ipak je vidljiv u 2021. godini. U ovoj godini stope rasta u osiguranju su veće nego lani i može se očekivati dobra godina. No, ono što je obeshrabrujuće je divergentnost između životnog i neživotnog osiguranja, s tim da se u ovoj godini i životno osiguranje počelo oporavljati”, rekao je Žigman.
U prošloj godini primjetan je rast likvidiranih šteta životnih osiguranja, ali ne zbog dominacije prijevremenog otkupa polica, već zbog zrelosti portfelja i prirodnog, redovnog isteka polica, što se može očekivati i ubuduće. Godišnji rast likvidiranih šteta životnih osiguranja u 2020. je iznosio 18,3 posto. Porast likvidiranih šteta zabilježen je i u segmentu neživotnih osiguranja, za 3,9 posto, ponajprije zbog materijalizacije rizika potresa. Ostale vrste neživotnog osiguranja nisu zabilježile porast likvidiranih šteta i tu se ne očekuju značajne promjene u predstojećem razdoblju.
Osiguravatelji u oblaku
Teme s kojima se sektor osiguranja suočava u krizi su zeleno i digitalno. Intenzivnije korištenje digitalnih tehnologija u osiguranju može rezultirati nižim troškovima poslovanja, a u konačnici i nižim premijama za osiguranike. Samim time usluga postaje dostupna širom krugu potencijalnih osiguranika što dugoročno može dovesti do smanjenja osigurateljnog jaza. Sve to moguće je kroz digitalizaciju koja povećava stupanj povezanosti i mobilnosti, koristi prednosti i efikasnost “poslovanja u oblaku”, omogućava analizu velikih količina podataka i korištenje spoznaja koje iz toga proizlaze, kao i intenzivnije korištenja socijalnih mreža u poslovanju osiguratelja.
Prema podacima EY European Cloud Adaption Index 2021, većina osiguratelja svjesna je pozitivnih promjena koje donosi upotreba digitalnih tehnologija. Tako, primjerice, njih 69 posto smatra da digitalne tehnologije donose agilnost i fleksibilnost, a 56 posto da pojednostavljuju i olakšavaju pristup tržištu.
Da je online postalo uobičajeno za korisnike osiguranja govori ispitivanje Swiss RE Instituta koje pokazuje da bi velik udio osiguranika kupio policu osiguranja digitalnim putem: čak 69 posto njih bi to učinilo za auto osiguranje, 61 posto za zdravstveno osiguranje, a 58 posto za životno osiguranje.
Novi rizici
Osim koristi digitalizacija stvara i nove rizike poput kibernetičkih napada koji za posljedice mogu imati pad sustava, gubitak, krađu ili zloupotrebe osobnih podataka, tehnološke pogreškea (s posljedicom fizičke povrede, oštećenja imovine ili financijskog gubitka)…
Uz sve postojeće rizike javljaju se i oni novi, poput vremenskih nepogoda i šteta uslijed globalnog zatopljenja. Zbog svoje okrenutosti prema dugom roku osiguravatelji životnog osiguranja mogli bi postati pokretači zelene ekonomije i zelenih ulaganja. Osiguratelji se prilikom ulaganja sve više usmjeravaju na kompanije koje ulažu u održivo poslovanje i posluju transparentno te potiču na usvajanje strategija koje promiču ciljeve Pariškog sporazuma.
No, porast broja prirodnih katastrofa nije praćen jednakom dinamikom porasta osiguranja tih rizika – samo jedna trećina svjetskih gubitaka je osigurana te postoji globalni jaz osiguranja od prirodnih katastrofa. Pritom se Hrvatska ističe jazom između ukupnih i osiguranih ekonomskih gubitaka od prirodnih katastrofa u odnosu na ostatak EU, te u tom segmentu postoji potencijal za poboljšanje.
Praksa je pokazala da se ekonomije koje imaju osiguranja od prirodnih katastrofa puno brže oporavljaju te da je kod ekonomija koji nemaju takva osiguranja gubitak BDP-a veći. Pri tome treba reći i da neki rizici prirodnih katastrofa postaju preskupi za osiguranje.
Solventnost društava za osiguranje u Hrvatskoj je znatno iznad regulatornog minimuma, a prema stres testu Hanfe imovina osiguravatelja niti u najgorim scenarijima ne bi bila na zabrinjavajuće niskoj razini te bi sektor osiguranja zadržao primjerenu kapitaliziranost.
