Evo koje su najznačajnije promjene u Ovršnom zakonu

Vlada može u posebnim okolnostima uslijed proglašenja epidemije bolesti COVID-19 donijeti odluku da se zastaje s provedbom ovršnih postupaka, najdulje na rok od šest mjeseci

139
ovršni zakon

Hrvatski sabor usvojio je 27. studenoga Zakon o izmjenama i dopunama Ovršnog zakona prema kojem Vlada Republike Hrvatske može u posebnim okolnostima uslijed proglašenja epidemije bolesti COVID-19 uzrokovane virusom SARS-CoV-2 donijeti odluku da se zastaje s provedbom ovršnih postupaka, najdulje na rok od šest mjeseci. U nastavku donosimo pregled najvažnijih izmjena Ovršnog zakona.

Proširen opseg primanja izuzetih od ovrhe

Primanja izuzeta od ovrhe su:

  • prigodne nagrade (božićnica, uskrsnica, regres);
  • novčane paušalne naknade za podmirivanje troškova prehrane radnika;
  • novčane nagrade za radne rezultate i drugi oblici dodatnog nagrađivanja radnika;
  • nagrade radnicima za navršene godine radnog staža do propisanih iznosa do kojih se ne smatraju oporezivim primicima;
  • novčana naknada žrtvama kaznenih djela;
  • sredstva uplaćena namjenski dodjelom bespovratnih sredstava odnosno potpore ili financijskih instrumenata u svrhu provedbe projekata, koji se financiraju iz nacionalnih sredstava i/ili proračuna Europske unije;
  • novčane naknade žrtvama kaznenih djela nasilja počinjenih s namjerom;
  • dnevnice za službena putovanja u tuzemstvu i inozemstvu, dnevnice za rad na terenu u tuzemstvu i inozemstvu i dnevnice za službene putovanja per diem koje se radnicima isplaćuju iz proračuna Europske unije radi obavljanja poslova njihovih radnih mjesta, a u svezi s djelatnosti poslodavca do propisanih iznosa do kojih se ne smatraju oporezivim primicima;
  • pomorski dodatak i pomorski dodatak na brodovima međunarodne plovidbe do propisanih iznosa do kojih se ne smatraju oporezivim primicima;
  • naknada za pričuvnike pozvane na izvršavanje vojne obveze;
  • sindikalne socijalne potpore koje članovima sindikata na temelju važećih propisa isplaćuje sindikat;
  • sredstva predstavnika nacionalnih manjina koja se koriste za ostvarivanje manjinskih prava, sukladno odredbama ustavnog zakona kojim se uređuju prava nacionalnih manjina, ako su isplaćena na poseban račun za tu namjenu, vode se odvojeno od sredstava te osobe i izuzeta su od ovrhe, osim ovrhe u svezi s obavljanjem djelatnosti vezane za ostvarivanje manjinskih prava;
  • nagrade učenicima i studentima te troškovi sufinanciranja kupnje udžbenika učenicima,
    sportske stipendije za sportaše s invaliditetom.

Javni bilježnici su povjerenici suda

Ovršni postupak na temelju vjerodostojne isprave pokreće se podnošenjem elektroničkog prijedloga putem informacijskog sustava javnom bilježniku koji prijedloge dodjeljuje javnim bilježnicima ravnomjerno prema abecednom redu.

Kada javni bilježnici provode postupovne radnje u ovršnom postupku oni to čine kao povjerenici suda. Kada javni bilježnik zaprimi uredan prijedlog ovrhovoditelja, šalje prijedlog za ovrhu i poziva ovršenika da ispuni svoj dug. Ako u roku od 15 dana ovrhovoditelj ne povuče svoj prijedlog za ovrhu, javni bilježnik će donijeti rješenje o ovrsi te isto dostaviti strankama.

Uvodi se elektronička komunikacija i elektronički obrasci.

Smanjuju se troškovi postupka

Više nema troška izdavanja potvrde o pravomoćnosti i ovršnosti. Potvrda se više ne izdaje na zahtjev ovrhovoditelja, već je javni bilježnik izdaje ako u roku od 15 dana od isteka roka za prigovor ne zaprimi prigovor ovršenika.

Uvodi se pravilo da se prijedlog za ovrhu šalje na propisanom obrascu, brišu se odredbe o određivanju predvidivih troškova postupka te se uvodi jedinstvena naknada za postupanje javnih bilježnika u ovrsi

Mijenjaju se odredbe o dostavi tako da će se nakon dva bezuspješna pokušaja dostava izvršiti putem oglasne ploče uz obvezno slanje obavijesti ovršeniku u poštanski sandučić i osobni korisnički pretinac e-Građani.

Ovrha se radi ispražnjenja i predaje nekretnine ne provodi u razdoblju od 1. studenoga do 1. travnja prema fizičkoj osobi koja ne obavlja određenu upisanu djelatnost te fizičkoj osobi koja obavlja određenu upisanu djelatnost ako se ovrha ne provodi u vezi s tom djelatnošću, odnosno provodi se samo u iznimnim slučajevima.

Povećava iznos glavnice za koju se ovrha na nekretnini ne može pokrenuti s 20.000,00 na 40.000,00 kuna.

Ovrha se može odgoditi do podnošenja tužbe za stavljanje izvan snage nagodbe ili javnobilježničke isprave na temelju koje je dopuštena ovrha ili tužba za utvrđenje njezine ništetnosti, a najdulje do 30 dana, ako ovršna javnobilježnička isprava potječe iz ugovora koji je zaključio potrošač, te je ovisno o raspoloživim dokazima, vjerojatna ništetnost jedne ili više ugovornih odredbi.

Propisuje se da će se ovrha obustaviti po službenoj dužnosti ako ovrhovoditelj u roku od jedne godine nije poduzeo niti jednu radnju u postupku, čime se potiče ovrhovoditelje na aktivno sudjelovanje u ovršnom postupku radi ostvarenja tražbine.

U skladu sa Zakonom o sustavu državne uprave poslovi državne uprave koji su u nadležnosti ureda državne uprave u županiji povjeravaju se jedinicama područne (regionalne) samouprave.

Ovrha na plaći u 2020.

Sredstva koja je Hrvatski zavod za zapošljavanje isplatio poslodavcima kao potporu za očuvanje radnih mjesta u djelatnostima pogođenima Koronavirusom (COVID – 19) također su izuzeta su od ovrhe (čl. 172., st. 13. Ovršnog zakona).

Ovrha na stalnim novčanim primanjima ovisi o objavljenoj prosječnoj neto plaći iz prethodne godine. Prosječna mjesečna neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama za razdoblje siječanj – kolovoz 2019. iznosila je 6434 kune.

Ako je neto plaća radnika koja se isplaćuje u siječnju 2020. i nadalje do 31. prosinca 2020. jednaka ili veća od 6434 kune, od ovrhe je izuzet iznos od 4289,33 (dvije trećine od 6434 kune).

Na primjer, ako radnik ima neto plaću 8000 kuna, isplaćuje mu se 4289,33 kn, dok je za ovrhu raspoloživo 3710,67 kuna.

Ako je neto plaća radnika manja od 6434 kuna, od ovrhe je izuzeto tri četvrtine (3/4) neto plaće, ali ne više od dvije trećine (2/3) prosječne neto plaće u Republici Hrvatskoj (4289,33 kuna).

Dakle, ako je iznos 3/4 neto plaće veći od 4289,33 kune, na zaštićeni se račun uplaćuje 2/3 prosječne neto plaće, odnosno 4289,33 kune. Međutim, ako je 3/4 neto plaće manje od 2/3 prosječne neto plaće (4289,33 kn), na zaštićeni račun uplaćuje se 3/4 neto plaće.

Tako će se za neto plaću od 5700 kuna na zaštićeni račun uplatiti 4275 kuna, a za minimalnu plaću od 3250 kuna na zaštićeni račun uplaćuje se 2437,51 kuna. U oba primjera riječ je tri četvrtine neto plaće.

Za neto plaću od 5720 kuna (tri četvrtine tog iznosa je 4290 kuna, što je za 67 lipa više od prosječne neto plaće), na zaštićeni račun isplatit će se dvije trećine neto plaće odnosno 3813,33 kune.

Navedena ograničenja se ne odnose na ovrhu zbog zakonskog uzdržavanja djeteta, kao niti na naknade štete nastale zbog narušenja zdravlja ili smanjenja, odnosno gubitka radne sposobnosti i naknade štete za izgubljeno uzdržavanje zbog smrti davatelja uzdržavanja.

Pri naplati tih tražbina primjenjuju se drugačija ograničenja, a od ovrhe je izuzeto:

  • 1/2 neto plaće ako se ovrha provodi zbog naknade štete nastale radi narušenja zdravlja ili smanjenja, odnosno gubitka radne sposobnosti i naknade štete za izgubljeno uzdržavanje zbog smrti davatelja uzdržavanja;
  • 1/4 neto plaće ako se ovrha provodi zbog zakonskog uzdržavanja djeteta.