Plan je uvesti euro 1. siječnja 2023. godine

Nacionalni plan za zamjenu kune eurom definira sve zakonodavne i provedbene prilagodbe koje javni i privatni sektor moraju provesti kako bi se pripremili za uspješno uvođenje eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj

68
uvođenje eura
Guverner HNB-a Boris Vujčić i ministar financija Zdravko Marić

Nakon sedme sjednica Vijeća za uvođenje eura u Hrvatskoj kao službene valute u srijedu je u javnu raspravu upućen Nacionalni plan za zamjenu kune eurom. Cilj je da Hrvatska euro kao valutu uvede 1. siječnja 2023. godine. Vlada bi plan trebala usvojiti do kraja godine.

Nacionalni plan za zamjenu kune eurom definira sve zakonodavne i provedbene prilagodbe koje javni i privatni sektor moraju provesti kako bi se pripremili za uspješno uvođenje eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj.

“U javno savjetovanje je pušten dokument koji na pitak način, jednostavnim rječnikom, približava korake koji nam predstoje u procesu približavanja Europskoj monetarnoj uniji odnosno uvođenja eura”, rekao je ministar financija Zdravko Marić nakon sjednice Vijeća. “Na tragu onoga što smo činili proteklih mjeseci i godina, a to je da smo od sredine ove godine u deviznom tečajnom mehanizmu 2, krećemo s javnim savjetovanjem, koje bi trebalo biti gotovo za nekih 30 dana.”

Informiranje javnosti – jedna od ključnih točaka plana

“Govorimo o nekoliko važnih segmenata, ne samo funkcioniranja javnih institucija, nego i svih drugih, a u konačnici to sve skupa dovodi do građana To je velika stvar koja se tiče svakog od nas kao hrvatskih građana, ne samo jednokratno nego od trenutka uvođenja na dalje”, dodao je Marić.

>>Hrvatska u predvorju eurozone – paritetni tečaj 7,53450 kuna za euro

Istaknuo je ministar financija kako je “dobro je da svi budemo maksimalno informirani” jer informiranje javnosti je “jedna od uporišnih točaka” koju je istaknuo i predsjednik Vlade Andrej Plenković.

Predsjednik Vlade rekao je kako bi za Hrvatsku, s obzirom na gospodarske izazove tijekom pandemije, bilo dobro da je već sada u eurozoni. Valutni rizik za stanovništvo i poduzeća više ne bi postojao i ne bismo imali rizik valutne krize. Mjenjački troškovi zamjene kune u euro bi nestali, a imali bismo trajnu korist pritiska na smanjenje kamatnih stopa, rezimirao je dobrobiti eura Andrej Plenković.

Zaštita potrošača prilikom konverzije

Jedno od osnovnih načela procesa uvođenja eura je zaštita potrošača, posebno prilikom konverzije depozita i kredita tako da to ne ide na teret potrošača, odnosno da prilikom konverzije oni u potpunosti budu zaštićeni.

“Zakonskim rješenjima omogućit ćemo da konverzija odnosno prelazak s kune na euro bude u potpunosti besplatan bez ikakvog troška za potrošače. Propisima će se osigurati da se depoziti u bankama i krediti mijenjaju tako da nitko nema nikakav trošak, odnosno da nakon konverzije nitko bude u lošijem položaju nego prije konverzije. To je poanta”, nadovezao se guverner HNB-a Boris Vujčić.

Rekao je kako je “naš cilj da za dvije godine budemo spremni”. Kako bismo to uspjeli, moramo već početkom iduće godine početi s konkretnom implementacijom Nacionalnog plana zamjene kune s eurom, odnosno s radom šest koordinacijskih odbora koji bi trebali pripremiti nacionalnu konverziju, poručio je guverner.

Potencijalni rizici

Vujčić smatra kako je najveći rizik vezan uz uvođenje eura kao nacionalne valute prevladan prošlog proljeća ulaskom u Europski tečajni mehanizam 2, što je posljednji korak prije ulaska u eurozonu. Istovremeno smo ušli u blisku suradnju s Europskom središnjom bankom odnosno u bankovnu uniju.

“Na proljeće je bilo dosta ljudi koji su nam govorili da zbog pandemije nećemo uspjeti ući u Europski tečajni mehanizam 2. Bili smo uporni i sve što smo trebali izvršili smo na vrijeme i insistirali smo kod naših europskih partnera da se poštuje rok Uspjeli smo ući u Europski tečajni mehanizam 2 u srpnju i sada mislim da je rizik koji je pred nama za iduću godinu vezan uz ispunjavanje kriterija manji nego što je bio proljetos. Očekujemo da će se situacija normalizirati 2021, godine, a i cjepivo je pred vratima implementacije”, razložio je guverner Vujčić.

Kriteriji konvergencije

“Što se tiče pet nominalnih kriterija konvergencije, mislimo da s četiri kriterija ne bismo trebali imati veliki problem. To su stabilnost tečaja, kamatne stope, inflacija i javni dug. Kriterij za javni dug je da se mora smanjivati za dvadesetinu razlike između 60 posto i sadašnje razine javnog duga. Procjenjuje se da će javni dug na kraju ove godine biti iznad 80 posto BDP-a. To znači da bi se trebao smanjivati za nešto više od jedan posto godišnje, a to, s obzirom na očekivani gospodarski rast u idućoj godini od 5 i više posto, ne bi trebao biti problem. Ostaje nam još peti kriterij, da proračunski manjak održimo ispod tri posto, a ne sumnjam da će Zdravko u tome uspjeti. Time bismo ispunili sve nominalne kriterije konvergencije”, obrazložio je Vujčić.

Ministar financija nadovezao se s objašnjenjem kako Vlada s obzirom na pad BDP-a i poreznih prihoda te povećane rashode, prije svega zbog nastojanja da se očuvaju radna mjesta, predviđa da će deficit proračuna za ovu godinu iznositi 8 posto, dok će javni dug do kraja godine dosegnuti 87 posto BDP-a.

Ciljana razina proračunskog deficita 2.9 posto

“To je jednokratni efekt pandemije. Projekcije svih relevantnih institucija, od HNB-a, Ministarstva financija, Vlade do nezavisnih analitičara u Hrvatskoj i međunarodnoj zajednici, govore o početku oporavka iduće godine, iako iz današnje perspektive govorimo o punom opravku krajem 2022. i početkom 2023. godine. Međutim, što se tiče javnih financija, s prijedlogom proračuna koji će idućeg četvrtka biti raspravljen na sjednici Hrvatskog sabora, a nakon rasprave o amandmanima nadam se i usvojen, ciljana razina deficita je upravo tih 2,9 posto”, razložio je ministar Marić. Dodao je kako je priprema proračuna za 2021. bila izazov, a da će provedba tog proračuna biti još veći izazov.

Podsjetio je da s jedne strane imamo negativne rizike na izvršenje tog proračuna koji su prije svega vezani uz pandemiju – nepoznanicu do kada će kriza trajati i koliko duboka će biti. S druge strane imamo i određene pozitivne rizike na izvršenje proračuna.

“U samom prijedlogu proračuna u relativnom i u apsolutnom iznosu predvidjeli smo manji dio iznosa iz europskih fondova koji su nam na raspolaganju. Raspodjela je napravljena iz Fonda solidarnosti što se tiče potresa i jedan manji dio ukupnog fonda Europske unije nove generacije koji smo razdijelili između mjera za očuvanje radnih mjesta i prema gospodarstvu”, rekao je Marić.

Iskustvo sa stranim valutama

Podsjetio je ministar Marić da je referendum po pitanju ulaska u Europsku uniju proveden, a sastavni dio tog referenduma odnosno dokumenta koji je nakon toga potpisan je i uvođenje eura, iako tada, kao što je bio slučaj i s drugim državama koje su ulazile u Europsku uniju, nije bilo moguće napisati kada ćemo uvesti euro.

“HNB i Vlada će kroz različite vidove okruglih stolova, savjetovanja, konzultacija s javnošću maksimalno informirati javnost kako bi pokušala približiti i pojasniti svaki mogući detalj ne samo procesa uvoženja eura, nego što to znači za svakog hrvatskog građanina”, istaknuo je Marić. “Hrvatski građani imaju iskustva sa stranim valutama, a upravo kroz to višegodišnje iskustvo i povijesne korijene koje imamo ta prilagodba trebala bi biti lakša. Informiranost i zaštita potrošača su od prioritetne važnosti u cijelom ovom procesu i na to ćemo staviti veliki naglasak”, ponovio je ministar financija.

Uvođenje eura za HNB će biti logistički izazov jer u prijelaznom razdoblju treba uskladištiti pola milijarde novčanica i više od milijardu kovanica. Guverner Vujčić najavio je da bi se to moglo rješavati suradnjom s Hrvatskom vojskom jer “nema takvih kapaciteta gdje bismo mogli 1,1 milijardu kovanica pohraniti na tri godine”.