Porezna reforma u javnoj raspravi do 6. rujna

Predlaže se povećanje porezne osnovice za obračun poreza na dohodak po stopi od 24 posto sa 17.500 kuna na 30.000 kuna, ukidanje doprinosa za zapošljavanje i ozljede na radu u ukupnom iznosu od 2,2 posto na plaće te povećanje doprinosa za zdravstveno osiguranje s 15 na 16,5 posto

226
porezna reforma
Ministar financija Zdravko Marić

Ministarstvo financija uputilo je u četvrtak u javnu raspravu paket od devet zakona vezanih uz poreznu reformu. Javna rasprava trajat će do 6. rujna.

Predlaže se povećanje porezne osnovice za obračun poreza na dohodak po stopi od 24 posto sa 17.500 kuna na 30.000 kuna, ukidanje doprinosa za zapošljavanje i ozljede na radu u ukupnom iznosu od 2,2 posto na plaće te povećanje doprinosa za zdravstveno osiguranje s 15 na 16,5 posto.

Porez na promet nekretninama smanjit će se s 4 na 3 posto, a opća stopa PDV-a će se 2020. smanjiti s 25 na 24 posto.. Od 1. siječnja iduće godine primjenjivat će se niža stopa PDV-a od 13 posto za svježe meso, ribu, voće, povrće i dječje pelene.

Prema projekcijama zbog ukidanja doprinosa na plaće za zapošljavanje i ozljede na radu prihod državnog proračuna bit će manji za 900 milijuna kuna, zbog smanjenje porezne stopa u prometu nekretnina za 100 milijuna kuna, a zbog primjene niže stope PDV-a planira se da će prihodi pasti za otprilike 1,4 milijarde kuna. Povećanje doprinosa za zdravstvo za jedan postotni bod trebalo bi pak zdravstvenom sustavu donijeti 1,35 milijardi kuna.

U obrazloženju prijedloga promjena Zakona o porezu na dohodak navodi se da se porezna osnovica za niži porezni razred povećava za više od 70 posto kako bi “značajnije rasle plaće” radnika, “osobito u sektoru visokih tehnologija te kvalificiranim radnicima poput liječnika, IT stručnjaka i farmaceuta”, te kako bi se tako “spriječio odljev visokokvalificiranih radnika iz zemlje”.

Predlaže se i povećanje paušala poreza na krevete u kampovima koji su dio obiteljskog domaćinstva, piše Jutarnji list. Trenutno  paušal iznosi 350 kuna po ležaju, a ubuduće bi ga određivale jedinice lokalne samouprave u rasponu od 700 do 1500 kuna po ležaju.

>>Marić prijedlog zakona o doprinosima mora povući jer je loš, a ne zbog “pritisaka politike i poduzetnika

Ulazak u sustav PDV-a u trenutku kad se ispune uvjeti

Od iduće godine, budu li promjene prihvaćene, porezni obveznici bi u sustav PDV-a ulazili u onom trenutku kada ispune uvjete umjesto početkom iduće kalendarske godine kako je to sada propisano. Prag za ulazak u sustav PDV-a je 300 tiuća kuna prihoda.

Predložene su i izmjene i dopune zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom kojima se želi unaprijediti porezni sustav te podići fiskalna disciplina. Sustav fiskalizacije omogućava praćenje rada svakog poreznog obveznika u realnom vremenu, a njegovi pozitivni učinci vidljivi su u skoro svim djelatnostima, kažu u Ministarstvu. U taj sustav prosječno dnevno stigne 6,4 milijuna računa, a usporedbom podataka o broju i iznosu izdanih računa uočen je njihov rast kroz godine. Tako je broj računa izdanih tijekom 2017. za 0,03 posto veći od broja računa izdanih tijekom 2016., a iznos računa izdanih tijekom 2017. je za 7 posto veći od iznosa računa izdanih tijekom 2016.

Predlažu se izmjene odredbi o korištenju osobnih automobila za privatne potrebe. Poduzetnici, imaju mogućnost odbitka 50 posto pretporeza za nabavu ili najam osobnih automobila i drugih sredstava za osobni prijevoz čija vrijednost ne prelazi 400.000 kuna. Predlaže se brisanje tog praga zbog usklađenja sa zahtjevima Europske uije.

Pojednostavljuje se porezni postupak za porezne obveznike koji isporučuju elektroničke usluge u vrijednosti manjoj od 77.000 kuna u druge države članice u kojima nemaju sjedište.

Izmjene Zakona o porezu na dobit

Izmjene Zakona o porezu na dobit odnose se na implemantaciju inicijative Organizacije za ekonosku suradnju i razvoj (OECD) i Europske unije vezanu uz poreznu evaziju. Zbog različitih sustava oporezivanja dobiti u raznim državama događa se da porezni obveznici koji posluju u više država preko svojih povezanih osoba sofisticiranim i nepredviđenim metodama poreznog planiranja premještaju dobit iz države u kojoj ona nastaje u državu koja ima određene pogodnosti, a da pritom ne krše propise”, navodi se u obrazloženju Ministarstva financija.

Izmjenama zakona trebalo bi se spriječiti i obeshrabriti takva praksa te uspostaviti pravedniji sustav oporezivanja dobiti, smatraju u Ministarstvu financija.