Vlada šalje u saborsku proceduru konačni prijedlog mirovinske reforme

Rok za odlazak u punu starosnu mirovinu sa 67 godina života pomaknut je na 2033., prijevremi odlazak u mirovinu kažnjavat će se s 4% iznosa starosne mirovine po godini, pravo na mirovinski dodatak imat će svi, ali ovisno o razdoblju i iznosu uplata u prvi stup

u 7:42 Zadnja izmjena: 17.10.2018 u 10:30
1326
prijedlog mirovinske reforme
Oni koji počnu raditi mladi, s 18-19 godina, kao što je slučaj s radnicima u graditeljstvu, pravo na punu starosnu mirovinu steći će s napunjenih 60 godina života i 41 godinom radnog staža

Javna je rasprava o paketu zakona vezanih uz takozvanu mirovinsku reformu je završena i Vlada će na sjednici u četvrtak raspraviti službeni prijedlog mirovinske reforme koji će nakon toga uputiti u saborsku proceduru, potvrdio je ministar rada i mirovinskog sustava Marko Pavić u Dnevniku HTV-a. Ministar je naglasio kako je konačni prijedlog značajno izmijenjen u odnosu na inicijalni, ali i da su u javnoj raspravi dobili samo 59 komentara.

U mirovinu sa 67 godina od 2033. godine

Prema novom prijedlogu u punu starosnu mirovinu s navršenih 67 godina išlo bi se od 2033. godine, a ne kako je inicijalno predloženo od 2031. godine. Pravo na mirovinski dodatak imat će svi umirovljenici: oni koji žele moći će prilikom odlaska u mirovinu prebaciti štednju iz drugog mirovinskog stupa u prvi kako bi ostvarili pravo na dodatak od 27 posto, a oni koji žele primati mirovinu iz prvog i drugog stupa pravo na dodatak od 27 posto imat će za mirovinski staž ostvaren u prvom stupu do 31. prosinca 2001., a za mirovinski staž od 1. siječnja 2002. do umirovljenja dodatak će iznositi 20,25 posto mirovine ostvarene u prvom stupu.

Pavić je još jednom podsjetio da bi se prema važećem zakonu u mirovinu trebalo odlaziti sa 67 godina od 2038., ali zbog održivosti sustava te je rokove trebalo ubrzati pa je kompromisni prijedlog da se rok pomakne na 2033. godinu.

Ministar je ponovio da naši umirovljenici imaju kratak prosječni mirovinski staž – samo 30 godina dok u Njemačkoj prosječni mirovinski staž iznosi 37,8 godina; da samo 20 posto naših umirovljenika ima 40 godina staža, a omjer umirovljenika i zaposlenih je 1:1,26, što je dugoročno neodrživo.

Oni koji počnu raditi mladi, s 18-19 godina, kao što je slučaj s radnicima u trgovini, graditeljstvu ili medicinskim sestrama, pravo na punu starosnu mirovinu steći će s napunjenih 60 godina života i 41 godinom radnog staža, a 2027. dobna granica pomaknut će se na 61 godinu života i 41 godinu radnog staža. Do 67. godine morat će raditi oni koji su na tržište rada ušli u kasnijoj dobi.

>>Koje izmjene u mirovinskom sustavu predlaže Vlada

Penalizacija za prijevremenu mirovinu

Za one koji u mirovinu odu ranije uvodi se penalizacija odnosno smanjenje starosne mirovine za 4,08 posto po svakoj godini prijevremenog odlaska u mirovinu, ali s ograničenjem smanjenja na najviše 20,4 posto ili za pet godina prijevremenog odlaska u mirovinu. S druge strane, one koji ostanu raditi nakon što ispune uvjete za punu starosnu mirovinu uvodi se bonus od 0,34 posto za svaki mjesec dužeg ostanka na poslu pod uvjetom da imaju najmanje 35 godina radnog staža.

Umirovljenici će moći raditi četiri sata dnevno i primati punu mirovinu. S obzirom na to da će raditi na ugovor o radu i uplaćivat će im se doprinos za mirovinski staž, po prestanku rada omogućit će im se ponovno određivanje mirovine s uključenim novim mirovinskim stažem.

Djelatne vojne osobe, policijski službenici i ovlaštene službene osobe moći će raditi do pola radnog vremena uz isplatu mirovine u punom iznosu ili puno radno vrijeme uz isplatu pola mirovine.

Mogućnost isplate 15 posto iznosa ušteđenog u drugom stupu

Prilikom odlaska u mirovinu, prije potpisivanja ugovora s Mirovinskim osiguravajućim društvom o isplati mirovine iz drugog stupa, osiguranik će moći zatražiti da mu se isplati 15 posto iznosa ušteđenog u drugom mirovinskom stupu. Ako se odluče na takvu jednokratnu isplatu, mirovina iz drugog stupa će im biti proporcionalno manja. Na jednokratnu isplatu, napominje ministar, moći će se odlučiti samo oni osiguranici kojima to neće ugroziti socijalni status.

Mirovine iz drugog i trećeg mirovinskog stupa isplaćuju se preko mirovinskog osiguravajućeg društva (MOD). “U drugom stupu se nalazi naša imovina koju smo nekome, tj. obveznim mirovinskim fondovima dali na upravljanje. U trenutku odlaska u mirovinu naša sredstva iz drugoga stupa odlaze s našeg računa u obveznom mirovinskom fondu u mirovinsko osiguravajuće društvo koje na naša sredstva uzima naknadu od 5 posto“, objašnjava ministar.

Ugovor s mirovinskim osiguravajućim društvom

“Svatko od nas, individualno, sklapa s MOD-om ugovor o isplati mirovine, a o tipu ugovora koji smo potpisali ovisi i mogućnost nasljeđivanja mirovine. U slučaju smrti osobe prije odlaska u mirovinu nasljednici će naslijediti svu njenu imovinu iz drugoga stupa. No, u slučaju smrti nakon odlaska u mirovinu, nasljednici mogu naslijediti mirovinu samo ako je osiguranik to ugovorio s MOD-om. Treba znati da MOD nudi veće mjesečne rate mirovine, čak i do nekoliko stotina kuna, ako osoba potpiše ugovor kojim svoju mirovinu ne ostavlja nasljednicima, što znači da nakon njihove smrti ostatak njihovih sredstava ne dobivaju nasljednici, nego ona ostaju MOD-u.“

U ovom trenutku postoji samo jedan MOD, i to u privatnom vlasništvu. U okviru mirovinske reforme HZMO je dobio mogućnost osnovati tzv. državni MOD. Predviđa se da će osnivanje još jednog MOD-a i otvaranje tržišta utjecati na sniženje naknada, odnosno na povećanje mirovina iz drugoga stupa.

Za osobe koje nemaju minimalne uvjete za mirovinu Vlada namjerava od 2020. uvesti nacionalne mirovine.