Profitabilnost domaćih banaka na najvišoj razini u proteklom desetljeću

Među glavnim rizicima u financijskom sustavu izdvajaju se i dalje povišena inflacija i moguće pogoršanje gospodarskih izgleda, uz postupni rast troška financiranja privatnog nefinancijskog sektora, ocjena je Savjeta HNB-a

17
Hrvatska narodna banka

Rizici u financijskom sustavu Republike Hrvatske u trećem tromjesečju 2023. ostali su uglavnom nepromijenjeni, uz nešto nepovoljnije srednjoročne izglede, zaključak je Savjeta Hrvatske narodne banke. Među glavnim se rizicima izdvajaju i dalje povišena inflacija i moguće pogoršanje gospodarskih izgleda, uz postupni rast troška financiranja privatnog nefinancijskog sektora.

Usprkos pooštravanju uvjeta financiranja, kreditna je aktivnost i dalje snažna, prije svega u segmentu kreditiranja kućanstava, a uz visoku likvidnost te povećanje razlike između aktivnih i pasivnih kamatnih stopa, profitabilnost domaćih banaka dosegla je najviše zabilježene razine u proteklom desetljeću. Međutim, u srednjem bi se roku na poslovne rezultate banaka moglo nepovoljno odraziti snižavanje kvalitete imovine povezano s rastom kamatnih stopa i usporavanjem gospodarstva.

Na tržištu stambenih nekretnina nastavio se trend rasta cijena uz primjetno usporavanje aktivnosti u odnosu na prošlu godinu, koje upućuje na jačanje rizika preokreta ciklusa. U takvim okolnostima HNB održava stopu protucikličkoga zaštitnog sloja kapitala nepromijenjenom na razini od 1,5 posto, kako bi očuvao visoku razinu otpornosti banaka u slučaju materijalizacije rizika.

Ukupna imovina bankovnog sustava u prvom polugodištu 2023. godine smanjila se za 2,6 posto i iznosila je 74 milijarde. eura, što je najviše posljedica smanjenja depozita financijskih društava i povlačenja dijela depozita kućanstava zbog ulaganja u narodne obveznice. Premda su se istodobno smanjila novčana sredstva, kratkoročna i strukturna likvidnost bankovnoga sustava i nadalje su na vrlo visokim razinama.

Dobit bankovnog sustava porasla je za 73,2 posto, a pokazatelji ROA (povrat na imovinu) i ROE (povrat na kapital) dosegnuli su rekordne razine (1,9% i 16,8%). Od početka godine i pristupanja Eurosustavu banke se koriste mogućnošću polaganja viškova likvidnosti kod HNB-a po kamatnoj stopi na prekonoćne depozite, što im je donijelo znatan kamatni prihod. Zahvaljujući tome i povećanju kamatnih prihoda od svih sektora osim kućanstava, ukupni kamatni prihodi porasli su nakon više od desetljeća njihova gotovo kontinuiranog smanjivanja.

Kvaliteta kredita mjerena udjelom neprihodujućih kredita (NPL-ova) stagnirala je. Iako se iznos NPL-ova nastavio smanjivati, njihov udio zadržao se na 3,0 posto, zbog utjecaja smanjenja novčanih sredstava na pad osnovice. Blago pogoršanje kvalitete vidljivo je u prihodujućem dijelu kreditnog portfelja, zbog porasta iznosa kredita u Fazi 2. te njihova udjela u ukupnim kreditima, na 14,6 posto.

Najavljene isplate dividenda iz zadržane dobiti dovele su do smanjenja regulatornoga kapitala, a izloženost sustava kreditnom riziku blago se povećala. Posljedično, došlo je do pada stope ukupnoga kapitala, s 24,8 posto na 23,2 posto.