Psihologija novca i potrošnje ili kako je Toni Milun kupio madrac

Kako novac djeluje na našu percepciju, zašto uvođenje eura prate otpori te kako to da nas plaća od 15.000 kuna može činiti nesretnima možete doznati ako pročitate knjižicu "Ja i novac - psihologija novca i potrošnje", čiji su autori Zvonimir Galić i Nikola Erceg s Odsjeka za psihologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

1071
psihologija novca i potrošnje
Nikola Erceg, Maja Vehovec, Zvonimir Galić, Dragutin Ivanac, Marina Ralašić i Toni Milun na promociji knjižice "Ja i novac - psihologija novca i potrošnje"

U Zagrebu je u četvrtak na Filozofskom fakultetu predstavljena knjižica “Ja i novac – psihologija novca i potrošnje”. Autori su Zvonimir Galić i Nikola Erceg. Prvi je izvanredni profesor, a drugi asistent na Odsjeku za psihologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Iizdavač je Štedopis, Institut za financijsko obrazovanje.

Urednica izdanja Marina Ralašić istaknula je kako je ovo prvo izdanje na hrvatskom tržištu koje govori o nama kao potrošačima iz psihološkog gledišta.

“Ako se želite mijenjati, morate se poznavati. To je svrha ove knjige”, pozivajući se na Čehova poručio je pak jedan od autora, Zvonimir Galić.

Osvijestiti vlastito ponašanje prilikom trošenja

“Ova knjiga ima deset lekcija od po nekoliko stranica. lako se čita. Autori ne dociraju. Oni nam poručuju: stvari vam stoje tako i tako, a vi ćete sa svojim novcem učiniti ono što želite. To nije citat iz knjige, nego ono kako sam je ja shvatio. Naglasak u ovoj knjizi je na osvještavanju vlastitog ponašanja u situaciji kada trošimo novac. Kao psiholozi znamo da davanje određenih savjeta i naputaka ponekad nije etički dobro, da to može biti kontraproduktivno. Ali ako osvijestite nekoga, napravili ste veliki korak”, rekao je Dragutin Ivanac, pročelnik Odsjeka za psihologiju Filozofskog fakulteta. Uz zahvalu autorima i svima koji su sudjelovali u izdavanju knjige , Ivanac je istaknuo kako su takvi tekstovi velika promidžba psihologiji.

Maja Vehovec, dugogodišnja znanstvena savjetnica na Ekonomskom institutu Zagreb, još prije 27-28 godina u svojim predavanjima studentima Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu počela je govoriti o ponašanju potrošača. Bio je to tada inovativan pristup predavanjima.

“Tumačila sam studentima racionalno ponašanje, a to znači izrazito sebično ponašanje u datom trenutku, bez razmišljanja o onome što nas okružuje i bez razmišljanja o posljedicama. To je definicija racionalnog ponašanja u ekonomskoj teoriji. Time sam uvela u nastavu sve ovo o čemu pričaju mlade kolege psiholozi”, rekla je Vehovec te dodala kako su studenti s velikom pozornošću pratili psihološke teme tijekom nastave.

Večera, madrac i deka

“Financijska pismenost uključuje matematički dio, ali uključuje i stavove I ponašanje”, rekao je Toni Milun. “Ako imate deset pari cipela i kupite jedanaesti par iako znate da ćete zbog toga otići u minus na tekućem računu, onda s vašim ponašanjem nešto nije u redu.”

“Stavovi su također bitni”, nastavio je Milun, “Ako susjedi imaju Mercedes i mi zbog toga smatramo kako ga i sami moramo imati, onda moramo mijenjati stavove. I tu ova knjižica dolazi do izražaja, jer ona nas budi, ona nas osvješćuje”.

“Što sam ja iz nje naučio? Prvo nešto što mi ide u prilog. Šoping ne volim, i u njoj lijepo piše da me šoping neće usrećiti. Sreća i zadovoljstvo zbog novokupljenih stvari kratko traju. Naš novac trebamo ulagati u doživljaje, u ono što ćemo pamtiti, u lijepa putovanja, koncerte…”, pojasnio je Milun.

Prisjetio se odlaska na jednu prodajnu prezentaciju – znate ono kad vam obećaju večeru, samo se morate pojaviti s još jednom osobom – s koje se vratio s kupljenim madracom.

“Ja sam doista racionalan. Ali čovjek je toliko nahvalio taj madrac. Sa zračnim jastučićima. Ključan trenutak bio je kad je rekao da za nas dvadeset ima samo tri madraca na raspolaganju. Tada sam znao da jedan od njih mora biti moj”, ispričao je Milun. “Moram priznati da sam uz madrac kupio i deku. Cijena sitnica. Na 24 rate. Tek kad sam došao kući shvatio sam što sam učinio.”

Dodao je kako je iz knjižice naučio još jedan pojam: mentalno računovodstvo. “Bez problema ću kupiti znatno skuplju jabuku koju volim, ali neću platiti 60 lipa za plastičnu vrećicu. Osim što nije ekološki, u mojoj glavi dati 60 lipa za plastičnu vrećicu je previše”, objasnio je o čemu je riječ.

“Svi smo mi iracionalni i ova knjižica zaista nas osvješćuje i pomaže nam da pored ovog financijsko-matematičkog dijela naučite nešto i o ponašanju i stavovima prilikom kupovanja, da se osvijestite i da ne nasjedate na trgovačke trikove, kako ne biste kupovali madrac ako vam doista nije potreban”, zaključio je Toni Milun uz čestitke autorima brošure.

Što biste trebali zapamtiti

Na kraju su o svom radu progovorili i autori. “Američka psihološka udruga imala je svojevremeno moto ‘Dijelimo psihologiju kako bi ljudi živjeli sretnije i produktivnije’. Ne znam koliko smo u tome uspjeli, ali to je bila naša namjera s ovom knjigom. Pri tome ni u jednom trenutku nismo htjeli izgubiti iz vida da želimo da ono što smo napisali bude potpuno utemeljeno na znanstvenom istraživanju. To je teško izbalansirati”, rekao je Zvonimir Galić.

“Nikola i ja on odlučil smo istaknuti pet točaka iz knjige koje biste trebali zapamtiti”, dodao je.

1. Naš odnos prema novcu karakteriziraju emocije i racionalnost. To utječe na naše psihičko funkcioniranje i određuje odnose s drugim ljudima

“Novac je zamišljen kao instrument za nabavku svari, usluga, dobara. No, istraživanja pokazuju da se kada ljudi dobivaju novac aktiviraju moždane strukture koje se aktiviraju kod ovisnika koji uzimaju drogu. Novac, dakle, ima neke sasvim drugačije efekte. No, te strukture aktiviraju se samo ako ljudima date novac, ne ako im ga obećate”, tumači Galić.

“Novac snažno utječe na naše psihološko funkcioniranje i na odnose s drugim ljudima. Slaganje partnera u financijskim stvarima bolje predviđa razvod braka od neslaganja u stvarima koje se tiču odnosa prema djeci, kućanskim ili seksualnim aktivnostima. To vrijedi za sve obitelj, neovisno o tome koliko su bogate. Koliko se slažete s partnerom u financijskim stvarima, jedna od važnijih odrednica hoćete li biti sretni u braku”, naveo je primjer. .

2. Stvari češće kupujemo zbog onoga što one predstavljaju, nego zbog njihove stvarne funkcije

“IPhone niste kupili samo zbog njegove funkcionalnosti, nego zbog poruke koju njime šaljete sebi i drugima onime što taj iPhone jest. Drugačiju poruku šalje onaj tko koristi iPhone, a drugačiju onaj tko koristi, na primjer Nokiju 3310”, razlaže Galić. Ljudi koji koriste određeni tip mobitela šalju poruku o svojim vrijednostima, pa i o pripadnosti određenoj društvenoj skupini.

3. Sreća koju dobivamo nakon kupnje manja je od moguće jer novac trošimo na krive stvari

“Novac vrlo često koristimo na krive načine”, rekao je Zvonimir Galić. “Vrlo često ogromne količine novca trošimo na stvari, iako sva psihološka istraživanja pokazuju da je bolje ulagati u iskustva nego u stvari. Puno je bolje potrošiti novce u novogodišnje putovanje nego u novi automobil. Problem s materijalnim dobrima je da se na njih vrlo brzo naviknete i da nam druge stvari postanu važne. Iskustva kao što su putovanja, druženja, koncerti proživljavamo više puta. Prvi puta kada ih doista doživljavamo, a poslije kada ih prepričavamo drugima.. Često taj drugi put može biti intenzivniji nego prvi”, objasnio je Galić uz zaključak da nas stvari oblikuju manje nego iskustva.

4. Izbor hoćemo li nešto platiti gotovinom ili karticom utječe na to što ćemo kupiti i koliko ćemo novca potrošiti

“Tu veliku uloga ima bol plaćanja – bol koju osjećamo kada se moramo fizički rastati od našeg novca”, objasnio je Nikola Erceg. “Ta bol varira, ali jača je kada je riječ o novcu u fizičkom obliku. Kada koristimo karticu bol je manja jer ne znamo koliko smo potrošili dok ne dođe mjesečni račun.”
“Ako kupujemo gotovinom”, nastavlja Erceg, “istraživanja pokazuju da manje trošimo jer nas više boli. I kupujemo drugačiju robu. Jedno nedavno istraživanje pokazalo je da se u košaricama onih koji su plaćali karticama našlo više stvari koje nam nisu nužno potrebne, poput čokolada i drugih slatkiša. Razlog je to što nije bilo psihološkog ograničenja koji bi nas spriječilo da kupimo stvari koje nam ne trebaju.”

Slično je, dodao je, s modernim načinima plaćanja: beskontaktnim plaćanjima, narudžbama jednim klikom na Amazonu, Uberom za koji je dovoljno jednom unijeti broj… “Ako je nešto mentalno udaljeno od nas, nemamo kočnicu i samo ‘peglamo’. To je jednostavnije, praktičnije, ali treba imati na umu da može imati posljedice na to kako ćemo se na kraju mjeseca osjećati”, zaključio je Erceg.

5. Utjecaji iz okoline mogu snažno oblikovati naše potrošačko ponašanje

Riječ je o poticajima iz okoline koji koriste neke naše psihološke karakteristike – možemo ih nazvati iracionalnosti – kako bi nas usmjeravale u nekakve – dobre ili loše – izbore.

“Jedna od naših najizraženijih karakteristika je da smo generalno lijeni; ako nešto ne moramo napraviti, vjerojatno ni nećemo. Zato vrlo često ostajemo na nekim opcijama koje smo jednom odabrali: u mirovinskom fondu koji nam je automatski određen, kod mobilnog operatora ili u banci koje smo nekada davno odabrali, dobavljača električne energije i slično”, naveo je primjere Nikola Erceg.

Kao pozitivan primjer naveo je američki slučaj mirovinske štednje. Amerikanci su nerado izdvajali novac za mirovinsku štednju, ali u jednom trenutku im je omogućeno da potpišu kako će prilikom povećanja plaće određeni postotak plaće izdvojiti za mirovinsku štednju. Po sitom principu ‘lijenosti’ malo ih je povuklo nalog.

Knjiga “Ja i novac – psihologija novca i potrošnje” tiskana je u 900 primjeraka od kojih je 600 donirano knjižnicama. Elektroničko izdanje dostupno je na internetskim stranicama Štedopisa. Publikacija je nastala uz financijsku podršku grada Zagreba.