Rast cijena energije i hrane možda će usporiti, ali pad cijena se ne očekuje

Analitičari RBA ističu da je njihova prognoza prosječne stope inflacije za 2022. (7,5%) uvelike izložena korekciji prema višim razinama za najmanje 1,5 postotnih bodova dok za 2023. očekuju da će se prosječna stopa inflacije približiti 3,5 posto

20
cijene energije i hrane
Rast cijena energije u odnosu na svibanj 2021. dosegnuo je 94,4 posto [Image by Steve Buissinne from Pixabay]

Kao i na globalnoj razini u središtu pozornosti u Hrvatskoj ostaje jačanje inflatornih pritisaka i kod proizvođača i kod potrošača. Proizvođačke cijene industrijskih proizvoda na domaćem tržištu porasle su u svibnju 3,4 posto u odnosu na travanj dok je godišnja stopa rasta ubrzala na 31,2 posto predvođena, kao i prethodnih mjeseci, cijenama energije.

Naime, rast cijena energije u odnosu na svibanj 2021. dosegnuo je 94,4 posto (+7,8% u odnosu na travanj). Oporavak potražnje uz istovremene i dalje prisutne poremećaje na strani ponude, rastući troškovi transporta te zastoji u globalnim opskrbnim lancima vršit će daljnji i produženi pritisak na kretanje proizvođačkih cijena. Rast proizvođačkih cijena, čija dinamika ne posustaje, sugerira i prelijevanje na potrošačke cijene čiji će se podaci za svibanj prema kalendaru DZS-a objaviti sredinom tjedna.

Analitičari RBA očekuju da će podaci potvrditi daljnje jačanje inflatornih pritisaka i po prvi puta dvoznamenkastu godišnju stopu rasta (10,7%). Već primjetno odstupanje od godišnjih stopa inflacije u euro području može se pripisati znatno većem udjelu hrane i bezalkoholnih pića u potrošačkoj košarici (25,9% naspram 16,6%), a upravo će hrana i dalje predvoditi jačanje inflatornih pritisaka. Uz to analitičari RBA očekuju daljnji rast i temeljne inflacije, što ukazuje i na pritiske sa strane potražnje, posebice u uslugama. Povišene, pa čak i više dvoznamenkaste stope rasta, ostat će prisutne i u sljedećem tromjesečju dok bi se tek određeno smirivanje moglo zabilježiti s približavanjem kraja godine. Potonje će uglavnom biti posljedica učinka baznog razdoblja i, u manjoj mjeri, usporavanja gospodarske aktivnosti.

Naime, analitičari ne očekuju pad cijena energije i hrane već tek usporavanje i možebitno smirivanje na trenutno povišenim razinama. Kako bi ublažila rast cijena goriva, Vlada je na prošlotjednom sastanku još jednom intervenirala dodatnim smanjenjem trošarina na naftne derivate i ograničavanjem marži energetskih subjekta (proizvođača/distributera naftnih derivata). Nadalje, cijene goriva će se revidirati dvaput umjesto jednom tjedno. Međutim, analitičari RBA ističu da je njihova prognoza prosječne stope inflacije za 2022. (7,5%) uvelike izložena korekciji prema višim razinama za najmanje 1,5 postotnih bodova dok za 2023. očekuju da će se prosječna stopa inflacije približiti 3,5 posto.

Na deviznom tržištu u tjednu za nama nastavljeni su vrlo blagi aprecijacijski pritisci na kunu, vjerojatno potaknuti jačanjem potražnje za domaćom valutom s približavanjem središnjeg dijela turističke sezone. S druge strane rastući troškovi uvoza zasigurno podržavaju potražnju za eurima što uz već izvjesni ulazak u euro područje te određivanje tečaja konverzije u prvoj polovici srpnja, uzrokuje tek minimalne pomake tečaja EUR/HRK. Stoga se tečaj EUR/HRK uglavnom zadržavao oko 7,52 kune za euro.

Na tržištu dužničkih vrijednosnica primjetna je tek potražnja za državnim obveznicama kraćih dospijeća te za indeksiranom obveznicom 2032. Prinosi lokalnih izdanja nalaze se na razinama euroobveznica ili uz blagu premiju zbog smanjene likvidnosti. S druge strane, spread u odnosu na njemačke vrijednosnice u segmentu 10 godina čak se blago suzio unatoč širenju na periferiji Europe nakon sastanka ESB-a. Amalitičari RBA predmnijevaju da je to posljedica pozitivnog Izvješća o konvergenciji i skorog ulaska Hrvatske u euro područje.