Vlada je na sjednici u četvrtak prihvatila akcijski plan za administrativno rasterećenje gospodarstva u 2019. vrijedan 626,74 milijuna kuna. Akcijski plan obuhvaća 314 mjera koje će poduzetnicima smanjiti troškove te umjesto suvišne dokumentacije uvesti digitalizaciju.
“U 2019. vraćamo fokus na poduzetnike koji stvaraju i pune hrvatski proračun i koji bi trebali postati kičma hrvatskog gospodarsta – mikro, mala i srednja trgovačka društva”, poručio je ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta Darko Horvat.
“Analizirano je 939 propisa u sedamdesetak zakonodavnih područja, utvrđeno je 3076 različitih obveza, koje su valorizirane takozvanom Standard Cost Model (SCM) metodom. Opterećenje za hrvatske poduzetnike je oko 12,4 milijarde kuna, a troškovi administrativnih obveza ovakvim akcijskim planovima u 2018. i 2019. godini smanjit će se kumulativno za oko 22 posto”, rekao je ministar Horvat.
Istaknuo je da je dokument nastao sinergijom rada 11 ministarstava i realnog sektora.
Akcijski plan sadrži mjere s predviđenim rasterećenjima u području zaštite okoliša, gospodarenja otpadom, vodnoga gospodarstva, energetike, poljoprivrede, veterinarstva i sigurnosti hrane, pravosuđa, socijalne skrbi, doprinosa, poreza te trošarina.
Mjere obuhvaćaju ukidanje administrativnih obveza u cijelosti, smanjenje broja obveznika, učestalosti ispunjenja obveze ili opsega dokumentacije koju poduzetnici trebaju dostaviti prilikom ispunjenja administrativne obveza, digitalizaciju i pojednostavljenje provedbe administrativnih postupaka te ukidanje ili smanjenje iznosa financijske naknade za određenu obvezu.
Ukupno rasterećenje kroz tri godine 2,2 mlrd kuna
Cijeli proces započeo je u siječnju 2017. godine, a realizira se kroz tri godišnja programa mjera za administrativno rasterećenje gospodarstva.
“U prve dvije godine, planom iz 2017. i 2018. uštedjeli smo 1,6 milijardi kuna za hrvatsko gospodarstvo ukidanjem različitih administrativnih procesa, pojednostavljenjem brojnih procedura. Ovaj plan težak je 636 milijuna kuna, a kada se provede to će biti više od dvije milijarde kuna rasterećenja odnosno smanjenja parafiskalnih i administrativnih nameta”, rekao je predsjednik Vlade Andrej Plenković.
Akcijskim planovima u prve dvije godine provedeno je 180 mjera administrativnog rasterećenja. U 2017. godine, rekao je Horvat, provedeno je 75 od ukupno 104 predložene mjere rasterećenja, što čini 72 posto mjera uz procjenu ušteda u vrijednosti većoj od milijardu kuna. Kroz akcijski plan za 2018. provedeno je 105 od 142 mjere rasterećenja, ukupne vrijednosti iznad 600 milijuna kuna, što čini 74 posto provedenih mjera i više od 95 posto ukupno planirane vrijednosti rasterećenja.
Ministar Horvat dodao je da sve mjere koje nisu provedene u 2017. i 2018. namjerava provesti u ovoj godini. Najavio je i daljnji rad na deregulaciji reguliranih djelatnosti.
“Ovo je sektorski dokument koji nije isključivo dokument Ministarstva gospodarstva. Riječ je o dokumetu koji je nastao sinergijom rada 11 ministarstava. Time šaljemo vrlo jasnu poruku: porezi, administrativno opterećenje, vrlo brzo i neporezna davanje te nakon toga deregulacija reguliranih profesija trebali bi u 2019. stvoriti jedno novo poduzetničko okruženje”, poručio je ministar gospodarstva Darko Horvat.
U ovoj godini gospodarstvo bi se najviše trebalo rasteretiti kroz mjere Ministarstvu financija (230,5 mil. kuna). Slijede Ministarstvo pravosuđa (179 mil. kuna), Ministarstvo zaštite okoliša i energetike (105 mil. kuna) te Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku (59,6 mil. kuna).
Ukidaju se doprinosi za nezaposlenost i zaštitu na radu
U Ministarstvu financija najveću uštedu, u iznosu od 121,7 milijuna kuna, trebalo bi donijeti ukidanje dvaju doprinosa na osnovicu – doprinosa za obvezno osiguranje u slučaju nezaposlenosti od 1,7 posto i doprinosa za zaštitu na radu od 0,7 posto. Ušteda od 25,1 milijun kuna planira se ukidanjem spomenutih doprinosa za osnovicu za samostalno obavljanje djelatnosti. To bi se provelo kroz pravilnik o doprinosima koji bi trebao biti prihvaćen u prvom kvartalu ove godine.
Više od 77 milijuna kuna rasterećenja planira se kroz smanjenje dinamike dostave statističkog izvješća Poreznoj upravi (OPZ- STAT-1). Izvješće se sada mora dostaviti četiri puta godišnje, a predlaže se da to bude jednom godišnje. To će se planira provesti izmjenama pravilnika o provedbi općeg poreznog zakona, također u prvom kvartalu ove godine.
U trećem kvartalu trebale bi, na prijedlog Ministarstva pravosuđa, biti donesene izmjene i dopune zakona o trgovačkim društvima. Izmjenama zakona stvorili bi se preduvjeti za digitalizaciju dijela administrativnih procesa, čime bi se smanjili troškovi i vrijeme potrebno za upis statusnih promjena u sudski registar. Prema projekcijama ovim mjerama uštedjelo bi se 146,4 milijuna kuna.
U Ministarstvu zaštite okoliša i energetike najveće uštede planiraju ostvariti u području gospodarenja otpadom. Ukupni plan predviđa uštede veće od 95 milijuna kuna. Kroz pojednostavljenje obrasca PL-O za proizvođača otpada gospodarstvo bi se rasteretilo za 22,4 milijuna kuna, a unapređenjem uputa s primjerima kako se vodi obrazac za proizvođače otpada i kroz smanjenje broja obveznika vođenja ONTO-P obrasca za 25,6 milijuna kuna.
Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku bi ukidanjem obveze upisa nekih podataka prilikom vođenja evidencija pružatelja usluga smještaja organiziranog stanovanja i boravka za starije i teško bolesne odrasle osobe rasteretilo gospodarstvo za 44,6 milijuna kuna.
Hrvatska udruga poslodavaca i Hrvatska gospodarska komor pozdravile su mjere rasterećenja gospodarstva.
Majetić: Nužno je kontrolirati donošenje novih procedura i nameta
“Visoko administrativno opterećenje ključan je faktor nekonkurentnosti i nedostatne razine poslovne i ekonomske slobode. HUP je aktivno uključen u projekt Ministarstva gospodarstva unutar kojeg su se primjenom Standard Cost Model (SCM) metodologije za mjerenje troška regulacije temeljem brojčanih pokazatelja i analiza izradili prijedlozi za snižavanje administrativnog opterećenja, odnosno, ukidanja pojedinih regulatornih prepreka, započet još u vrijeme mandata ministrice Dalić. Prema našoj ocjeni, ovaj projekt treba nastaviti, pri čemu je ključno analizirati i korigirati sve namete koji plaćaju poslodavci”, rekao je komentirajući akcijski plan direktor HUP-a Davor Majetić.
“U osnovi, za podizanje konkurentnosti potrebno je da iznos nameta bude primjeren i da se uzima u obzir vrijeme potrebno poslodavcima da ispune svoje obveze prema državi na svim raznima. S obzirom na broj procedura i nameta, apsolutno je kritično da se na razini državne administracije uvede nadzor ili alat koji će kontrolirati donošenje novih procedura i nameta kako nam se ne bi dogodilo da uskoro ponovno budemo iznenađeni obimom postupaka i visinom iznosa koji se u tim postupcima moraju platiti“, zaključio je Majetić.
Savić: Što brže i cjelovitije provesti mjere
“Pozdravljamo napore Vlade usmjerene prema olakšavanju poslovnih aktivnosti, osobito jer svi relevantni međunarodni pokazatelji stanja konkurentnosti i kvalitete poslovnog okruženja upozoravaju na stagnaciju i slab pomak Hrvatske u odnosu na slične zemlje”, istaknuo je direktor sektora za financijske institucije i ekonomske analize HGK Zvonimir Savić, podsjećajući da je Hrvatska prema indeksu konkurentnosti Svjetskog ekonomskog foruma već nekoliko godina najniže pozicionirana država središnje i istočne Europe.
Pomaci u konkurentnosti su već godinama neznatni, što znači da konkurentnost hrvatskog gospodarstva stagnira, ocjenjuju u HGK.
Ohrabruje da je ovogodišnji Akcijski plan šireg opsega i sadrži znatno više mjera u odnosu na prethodni, ta da je predviđeni iznos rasterećenja veći, naglasio je Savić. Pohvalio je napore usmjerene u digitalizaciju i pojednostavljenje provedbe administrativnih postupaka što, uz samo smanjenje iznosa financijskih naknada, poduzetnicima pruža mogućnost za efikasnije i financijski uspješnije poslovanje.
“Najvažnije je da se donesene mjere što brže i što cjelovitije implementiraju”, poručio je Savić.
