Pozitivan trend u prihodima RBI gruše iz prvog kvartala nastavio se u drugom kvartalu. Konsolidirana dobit znatno je porasla za 66 posto na 612 milijuna eura na godišnjoj razini. Ekspanzija volumena poslovanja, primarno u kratkoročnom kreditiranju, omogućila je stabilizaciju neto kamatnog prihoda, na koji su utjecali rezovi u ključnim kamatnim stopama i devalvacije valuta. Dok je neto kamatni prihod ukazivao na početak pozitivnog trenda u drugom kvartalu, neto prihod od naknada i provizija je već dosegao svoju razinu prije pandemije s povećanjem od 11 posto. Rast konsolidirane dobiti je također omogućen značajno nižim rezerviranjima za kreditne gubitke, koji su na 110 milijuna eura bili pali za 65 posto u usporedivom razdoblju.
“Vrlo smo zadovoljni razvojem u prvoj polovici godine. Značajno smo poboljšali svoj konsolidirani rezultat u usporedbi s istim razdobljem prethodne godine, uspješno smo dovršili akviziciju češke Equa banke te postigli sjajan uspjeh u izdavanju i aranžiranju zelenih obveznica”, rekao je Johann Strobl, predsjednik Uprave RBI. “U Austriji i SIE držimo top poziciju u aranžiranju izdanja zelenih obveznica i lansirali smo vlastiti program za zelene obveznice bankama kćerima RBI u SIE. Tatra banka u Slovačkoj, Raiffeisen Banka u Rumunjskoj i Raiffeisenbanka u Republici Češkoj izdale su zelene obveznice u ukupnom volumenu od gotovo jedne milijarde eura u prvoj polovici ove godine, čime je RBI Grupa postala najveći izdavatelj zelenih obveznica u tim zemljama.”
Opći administrativni troškovi nešto smanjeni
Prihodi iz poslovanja pali su 3 posto na godišnjoj razini na 2,641 milijuna eura. Neto kamatni prihod smanjen za 135 milijuna eura na 1,571 milijuna eura kao rezultat rezova u kamatnim stopama na brojnim tržištima grupe i deprecijacije valuta, posebice u Rusiji i Ukrajini. Unatoč devalvacijama valuta u Istočnoj Europi, neto prihod od naknada i provizija porastao je za 93 milijuna eura na 932 milijuna eura, prvenstveno zbog povećanja u transakcijama u kliringu, namiri i platnim uslugama te deviznom poslovanju tijekom izvještajnog razdoblja a nastalog uslijed COVID-19 restrikcija tijekom usporedivog razdoblja godine ranije.
Opći administrativni troškovi pali su za 2 posto na godišnjoj razini, ili za 24 milijuna eura, na 1,427 milijuna eura. Tečajna kretanja rezultirala su smanjenjem od 54 milijuna eura.
Smanjeni gubici zbog umanjenja vrijednosti financijske imovine
Gubici zbog umanjenja vrijednosti financijske imovine u iznosu od 110 milijuna eura priznati su u izvještajnom razdoblju, u usporedbi s 312 milijuna eura u istom razdoblju prethodne godine.
Stopa neprihodujućih izloženosti (NPE) lagano je snižena za 0,1 postotnih bodova s krajem godine na 1,7 posto, uglavnom zbog povećanja u depozitima kod središnjih banaka, dok se stopa pokrivenosti neprihodujućih izloženosti spustila za 1,2 postotnih bodova na 60,3 posto.
Uključujući i rezultate prve polovice 2021, stope kapitala (na punim razinama) bile su kako slijedi: stopa redovnog osnovnog kapitala (CET1) 13,3 posto, gdje je zadržano umanjenje za izvorno predloženu dividendu za 2019., stopa osnovnog kapitala (Tier 1) 15,2 posto a stopa ukupnog kapitala 18,1 posto.
“Prilagodili smo svoju prognozu zbog ohrabrujućih događanja u području potražnje za kreditima i troškova rizika,” rekao je Johann Strobl. “Novi krediti ubrzali su se u drugom kvartalu i sada očekujemo rast kredita za 2021. godinu u rasponu od srednjih do visokih jednoznamenkastih postotaka (isključujući Equa banku). Ako izuzmemo ponovljene lockdowne, očekuje se da stopa rezervacija za 2021 bude na oko 50 baznih bodova.”
U RBI očekuju da će se u 2021. konsolidirani prinos na kapital poboljšati i ciljaju na 11 posto srednjoročno. Ciljana stopa redovnog osnovnog kapitala (CET1) ostaje na oko 13 posto srednjoročno.
Na temelju ovih ciljnih brojki, RBI namjerava isplatiti između 20 i 50 posto konsolidirane dobiti.
