Riksbank, središnja švedska banka, razmatra mogućnost uvođenja vlastite elektroničke valute, eKrune (eKrone). Dugoročni projekt je odgovor na promjenu potrošačkih navika i digitalizaciju bankarskih usluga, piše Computer Weekly.
Švedski potrošači ubrzano prelaze s novčanica i kovanica na digitalna plaćanja. Istovremeno banke i fintech tvrtke razvijaju nove digitalne financijske usluge.
“Moramo predvidjeti hoće li i kako povlačenje gotovine utjecati na društvo, na određene skupine u Švedskoj, na infrastrukturu. Moramo također razmotriti kakave ćše biti posljedice ako u optjecaju nema više novca iza kojeg stoji središnja banka“, tumači Eva Julin, voditeljica projekta u Riksbanku. “Moramo pronaći alternativu za središnju banku.”
Gotovine u Švedskoj gotovo da više i nema. U 2016. samo je 15 posto maloprodajnih trensakcija plaćeno gotovinom. U 2010. gotovinom je plaćeno 40 posto transakcija. Neke trgovine su potpuno odustale od gotovinskih transakcija.
Švedska središnja banka zabrinuta je zbog potencijalne ranjivosti bezgotovinskog sustava. Švedsko tržište digitalnih plaćanja trenutačno je u rukama malog broja komercijalnih igrača, pružatelja usluga platnog prometa i infrastrukture.
Središnja banka priopćila je kako bi eKrona mogla postati sredstvo plaćanja za koje jamči država i digitalna zamjena za gotovinu. Bila bi namijenjena uglavnom za mala plaćanja između potrošača i tvrtki.
“Ako bismo uveli eKrunu, ona bi morala biti dostupna 24 sata dnevno, sedam dana u tjednu, tijekom cijele godine”, pojašnjava Julin, “Važno je da bi eKruna bila izravno vezana sa središnjom bankom. Ne bi bilo rizika”.
Švedskim građanima eKrona bi bila dostupna putem računa, aplikacije ili kartice. Kasnije bi se omogućila mala offline plaćanja, što bi digitalnu valutu učinilo dostupnijom onima koji je ne žele ili ne mogu imati na računima.
Dug put do konačne odluke
Sljedeći korak za Riksbank je odabrati tehnologiju digitalne valute. Trenutno razmatraju kombinaciju novih tehnologija, poput DLT-a (Distributed ledger technology) i tradicionalnih metoda baziranih na centralnim bazama podataka.
Riksbank je također pozvala privatne pružatelje usluga i financijske tvrtke da dostave prijedloge o tome kako bi se digitalna valuta mogla uvesti. Inicijalni plan je da središnja banka pruži osnovnu infrastrukturu za eKronu, dok bi privatni sektor ponudio aplikacije za potrošače.
Eva Julin ipak naglašava kako je još uvijek riječ o procesu razmatranja mogućnosti koji je počeo u ožujku 2017. godine. Odluke o izdavanju elektroničke valute još uvijek nema. Plan je da se ove godine formira teorijski prijedlog za uvođenje digitalne valute. Iduće godine bi se detaljnije razmotrili regulatorni izazovi i kako bi sustav funkcionirao u praksi.
“Najranije potkraj 2018. bi Upravni odbor mogao donijeti odluku o nastavku projekta. Tad bi slijedila razvojna i implementacijska faza“, tumači Julin. “Znamo da bi moglo potrajati četiri do pet godina dok ne uspostavimo novi sustav, tako da doista govorimo o budućnosti. Ali upravo zbog toga je važno da se počnemo pripremati na vrijeme.”
