Paneuropska regulativa crowdfundinga donijela bi tržištu 20 mlrd eura

Inicijativa ima dva cilja. Prvi je omogućiti platformama prekogranično proširenje kroz sustav licenciranja za cijelu EU, a drugi je osigurati pravilno upravljanje platformama te zaštiti ulagače

u 14:59 Zadnja izmjena: 18.09.2019 u 12:48
117
Crowdfunding

Savjet Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (HANFA) na sjednici održanoj u petak, 13. rujna, razmatrao je između ostaloga prijedlog Uredbe EU parlamenta i Vijeća o europskim pružateljima usluga skupnog financiranja (tzv. crowdfunding).

Skupno financiranje ili crowdfunding je financijska usluga povezana s tehnologijom koja može pomoći poslovnim projektima koji trebaju financiranje i ulagatelje da diversificiraju svoj portfelj. Crowdfunding sve više postaje jedan od ključnih izvora financiranja za novoosnovana i mlada poduzeća. Često je glavni alat za financiranje poduzeća u početnoj fazi, kada su rizični kapital ili fondovi privatnog kapitala tek djelomično zainteresirani za njih.

Skupno financiranje je alternativa neosiguranim kreditima banaka, kao što su dopušteno prekoračenje ili krediti po kreditnim karticama, trenutačno glavni izvori vanjskog financiranja za mala i srednja poduzeća. Dopuna je bankovnom financiranju i financiranju iz korporativnog sektora, čime se diversificiraju izvori financiranja u gospodarstvu. Njime se otvaraju nove prilike, osobito za mlada i inovativna poduzeća koja nemaju velik kolateral, dugotrajnu imovinu ili financijske rezultate.

>>Funderbeam: Kako privuči ulagače u male i mikro tvrtke

Nedovoljno razvijena europska tržišta

Unatoč toj važnoj ulozi europska tržišta skupnog financiranja za poduzeća u velikoj su mjeri nedovoljno razvijena u usporedbi s drugim velikim gospodarstvima i, što je najvažnije, ne mogu primjereno prekogranično poslovati. Studije i dokazi prikupljeni ciljanim savjetovanjima potvrdili su da se zbog fragmentiranih i proturječnih regulatornih sustava platforme za skupno financiranje ne mogu proširiti i slobodno pružati svoje usluge na paneuropskoj razini.

Isto tako, ulagatelji se suzdržavaju od prekograničnog poslovanje zbog nedostatka povjerenja u postojeće platforme i fragmentiranih regulatornih okvira koji se primjenjuju na pružanje usluga crowdfundinga.

>>Crowdfunding kao budućnost startup financiranja

Europska komisija izradila je 2018. godine prijedlog Uredbe o europskim pružateljima skupnog financiranja (tvz. crowdfunding platforme). Inicijativom se nastoji omogućiti aktivnost skupnog financiranja na cijelom jedinstvenom tržištu EU-a te alternativno financiranje za mala i srednja poduzeća, u skladu s ciljem stvaranja unije tržišta kapitala. Inicijativa bi pomogla i u daljnjoj diversifikaciji financijskog sustava Europe u korist financijske stabilnosti, zaštite ulagatelja i tržišnog natjecanja među sudionicima na tržištu.

Prekogranično poslovanje i zaštita investitora

Inicijativa ima dva posebna cilja. Prvi je omogućiti platformama prekogranično proširenje, osobito stvaranjem sustava licenciranja koji se može upotrebljavati u cijelom EU-u bez potrebe za daljnjim odobrenjem u svakoj zemlji EU-a. Drugi je cilj osigurati da platforme budu unutar okvira kojim se osigurava pravilno upravljanje platformama te zaštita investitora usmjeravanjem na pouzdano upravljanje rizikom (osobito na poslovno ponašanje, sposobnost i primjerenost, upravljanje rizikom, dubinsku analizu) te na primjereno objavljivanje informacija. To bi trebalo povećati povjerenje ulagatelja i potaknuti ih na prekogranično poslovanje.

Harmonizirani regulatorni okvir na razini EU-a znatno bi smanjio složenost te financijska i administrativna opterećenja za sve ključne dionike, tj. za platforme za skupno financiranje, vlasnike projekata i ulagatelje, uz istodobno osiguravanje jednakih uvjeta za sve pružatelje usluga na području Unije.

U razmatranju najboljeg rješenja uzete su u obzir četiri opcije: osnovni scenarij (bez djelovanja EU-a), minimalno usklađivanje u kombinaciji sa samoregulacijom, regulacija proizvoda jedinstvenim pravilama odnosno usklađivanje nacionalne regulative s osnovnim EU regulatornim okvirom te cjelovito rješenje utemeljeno na uslugama: dobrovoljni sustav “europskog pružatelja skupnog financiranja” kojim bi se utvrdili zajednički standardi EU-a za sustave skupnog financiranja.

Nakon procjene i razmatranja učinaka utvrđeno je da je najpoželjnija četvrta opcija (sustav europskog pružatelja skupnog financiranja) jer pruža jasan regulatorni okvir za rješavanje utvrđenih problema, a u isto je vrijeme razmjeran i smanjuje troškove usklađivanja.

Dionici podržali cjelovitu jedinstvenu regulaciju

Dionici su izrazili podršku regulatornom pristupu u nekoliko otvorenih javnih savjetovanja. Iako je nekoliko ispitanika jasno navelo da nije potrebno djelovanje na razini EU-a, u Zelenoj knjizi o uniji tržišta kapitala iz 2015. mnogi su ispitanici pozvali na regulatornu sigurnost na razini EU-a kako bi se olakšala prekogranična aktivnost i veće povjerenje putem transparentnosti i zaštite ulagatelja.

Drugo, u kontekstu savjetovanja iz 2017. o preispitivanju unije tržišta kapitala u sredini programskog razdoblja mnogi su ispitanici dali slične izjave i podržali razvoj odgovarajućeg pravnog okvira za skupno financiranje u cijelom EU-a u svrhu stvaranja dovoljno velikog tržišta.

Treće, u savjetovanju o financijskoj tehnologiji koje je zaključeno 15. lipnja 2017. većina ispitanika smatrala je da nacionalni regulatorni sustavi ometaju aktivnost prekograničnog skupnog financiranja i da je stoga potrebno usklađivanje na razini EU-a. Među navedenim mogućim područjima za usklađivanje bili su zahtjevi za platforme u pogledu objavljivanja, zahtjevi za registraciju i pravila za zaštitu ulagatelja.

Osim toga, na temelju početne procjene učinka većina predstavnika država članica na sastanku Stručne skupine Europskog odbora za vrijednosne papire (10. studenoga 2017.) podržala je regulaciju na temelju četvrte opcije koja predviđa zajedničke standarde na području cijele Unije, dok je nekoliko država članica podržalo prijedlog o usklađivanje nacionalnih sustava (3. opcija).

Gospodarski rast, nova radna mjesta i inovacije

Harmonizirani regulatorni okvir za skupno financiranje pruža jednostavnu i sveobuhvatnu metodu za proširenje prekograničnog poslovanja na području EU-a. Zajedničke odredbe o upravljanju i zahtjevima u pogledu transparentnosti za platforme pružit će prekograničnim ulagateljima odgovarajuće osiguranje u pogledu rizika kao što su sukobi interesa ili prevare te bolje informacije o projektima koji se financiraju. Regulatorno usklađeno europsko tržište moglo bi donijeti najmanje 20 milijardi eura novog prometa u odnosu na današnje rascjepkano tržište, procjenjuju u Europskoj komisiji.

Očekuje se da će inicijativa imati i pozitivan učinak na gospodarski rast, otvaranje novih radnih mjesta i inovacije pružanjem dodatnih mogućnosti financiranja, osobito za novoosnovana poduzeća i inovativna mala i srednja poduzeća.

Mala i srednja poduzeća trenutačno zapošljavaju 67 posto europske radne snage i znatan su pokretač inovacija. No, istovremeno i dalje nailaze na znatne probleme u prikupljanju sredstava. Istraživanje Innobarometra Europske komisije iz 2016. potvrđuje da je pristup financiranju ključna prepreka za poticanje istraživanja i razvoja te za komercijalizaciju inovativnih proizvoda i usluga.

Manji troškovi financiranja poduzeća u početnoj fazi

Ovom inicijativom malim, srednjim i mikro poduzećima osigurat će se dostupnost dodatnih izvora financiranja kao alternative za tradicionalne mjere financiranja, kao što su bankovni krediti, dopuštena prekoračenja i dugovanja po kreditnim karticama, koje su poduzećima u početnoj fazi često skupe. Budući da je prosječna naknada za pristup skupnom financiranju obično manja od troškova kratkoročnog financiranja kojeg pružaju banke, očekuje se da će harmonizirana regulativa dovesti i do smanjenja troškova financiranja za mikro, mala i srednja poduzeća u početnoj fazi i fazi prvog proširenja.

“Iako će se tom uredbom urediti veliki dio pružanja usluga grupnog financiranja na razini EU, u onom dijelu koji uredba neće pokriti primjenjivati će se i dalje nacionalni regulatorni okviri“, navodi u priopćenju HANFA.

U Hrvatskoj je, predvođena postojećim sudionicima crowdfunding tržišta, pokrenuta inicijativa za usvajanje nacionalnog okvira za crowdfunding, podsjećaju iz HANFA-e.

U priopćenju se također navodi kako će u listopadu ili studenom ove godine biti nastavljen trijalog, a “do njegova završetka ne može se sa sigurnošću reći kako će izgledati konačan tekst uredbe niti kada će ona točno stupiti na snagu”.