Krajem lipnja ove godine u Hrvatskoj je bilo izdano 8,6 milijuna kreditnih i debitnih kartica, što je 4,4 posto manje u usporedbi sa situacijom na kraju lipnja prošle godine. Smanjen je i broj bankomata za 1,2 posto. Za sve ostale veličine zabilježen je trend rasta, rekla je Vanja Dominović, voditeljica odjela za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize Hrvatske gospodarske komore, predstavljajući trendove u kartičnom poslovanju na temelju istraživanja koje od 2000. redovito provodi HGK.
Riječ je o anketnom upitniku koji HGK svaka tri mjeseca šalje poslovnim bankama i kartičnim kućama. Posljednje istraživanje pokriva rezultate zaključno s 30. lipnja, a Vanja Dominović predstavila ga je na međunarodnoj konferenciji Smartcard 2022. o karticama i plaćanjima u financijskim i drugim djelatnostima. koja se održala u Zadru, od 17. do 19. listopada.
U prvih šest mjeseci ove godine zabilježeno je 317.145.959 transakcija, a njihova ukupna vrijednost iznosi 100,14 milijardi kuna.
Najveći rast bilježe broj i iznos transakcija koje su počinili stranci u Republici Hrvatskoj, odnosno riječ je o transakcijama karticama čiji vlasnici nisu iz RH. Vrijednost tih transakcija je udvostručena, na 10,9 milijardi kuna, a njihov broj je porastao više od dva puta, na gotovo 27 tisuća.
Vrijednost transakcija na bankomatima porasla je za više od 10 posto, na 54,1 milijardu kuna, dok je na EFT POS terminalima broj transakcija veći za 18,9 posto (gotovo 246 tisuća transakcija), a vrijednost transakcija za 25 posto,na 50,8 milijardi kuna.
S obzirom na to da HGK anketu provodi više od 20 godina te zahvaljujući tome raspolaže dugim vremenskim slijedom podataka, usporedili su neke današnje podatke s onima od prije 10 godina.
Između ostaloga, usporedili su udio pojedinih vrsta kartica u ukupnim broju kartica. Nije bilo značajnijih promjena kada je riječ o odnosu debitnih i kreditnih kartica – debitne kartice pretežu s udjelom od 79 posto, dok se broj kreditnih kartica smanjio na 19 posto. Prije deset godina upitnikom nisu bile obuhvaćene prepaid kartice koje danas imaju udio od 1,6 posto u ukupnom broju izdanih kartica.
Usporedba udjela u ukupnom broju kartica s aspekta glavnih brendova, Vise i Mastercarda, pokazuje velike promjene u posljednjih deset godina. Njihov odnos 2012. bio je ujednačen, uz malu prevagu Mastercarda. Danas je situacija sasvim drugačija: na Visu otpada oko dvije trećine kartica (67%), a udio Mastercarda pao je na samo 23 posto. Udio ostalih kartičnih kuća je 10,1 posto, ali ako uzmemo u obzir da dio kartičnih kuća također ima Visine kartice, Visin udio je mnogo veći od 67 posto.
Usporedba rezultata posljednje i prve ankete pokazuje pak da se znatno smanjio broj banaka na tržištu – s 43 na 20 banaka. Te 2002. samo je 58 posto aktivnih banaka bilo uključeno u kartično poslovanje, a danas je kartično poslovanje neizostavni dio ponude banaka tako da su sve banke uključene.
Broj platnih kartica u 20 godina je povećan 3,5 puta, broj bankomata 6,8 puta, a najviše je rastao broj POS terminala koji se povećao deset puta.
