Iz Europske komisije potvrdili su da nije predviđeno produženje roka za korištenje milijarde eura iz Fonda solidarnosti Europske unije koja su Hrvatskoj stavljena na raspolaganje za sanaciju nakon dvaju razornih potresa. Od Hrvatske nismo ni dobili zahtjev za produljenjem, odgovorio je glasnogovornik EK Stefan De Keerrsmaecker na pitanje novinara, objavio je Hrvatski radio.
Podsjetio je da sredstva iz Europskog fonda solidarnosti nisu namijenjena za obnovu, nego za što hitniju normalizaciju života nakon elementarnih nepogoda, potresa, poplava i slično. Stoga je i rok za korištenje samo 18 mjeseci.
“Mislim da je Hrvatska iz europskog Fonda solidarnosti nakon potresa u Zagrebu i Petrinji primila milijardu eura. Ta sredstva treba iskoristiti u razdoblju od 18 mjeseci od primitka”, kazao je De Keerrsmaecker. No, pojasnio je da se sredstva iz Fonda solidarnosti mogu koristiti za saniranje odmah nakon što se elementarna nepogoda dogodila, to jest da se mogu priznati i opravdati svi troškovi koje je država članica imala odmah nakon nepogode za hitno saniranje i zbrinjavanje ljudi, a ne od dana kada je primila sredstva iz Europskog fonda solidarnosti.
Kao prihvatljivi troškovi mogu se priznati intervencije vatrogasaca i spasilačkih službi, dostava hrane, odjeće, lijekova ugroženom stanovništvu, smještaj ljudi čiji su domovi nastradali ili iznajmljivanje alternativnih prostora za škole ako su oštećene u mjeri da u njima nije moguće organizirati nastavu. Priznat će se i troškovi uklanjanja dimnjaka nakon potresa ili troškovi privremenog smještaja i hrane za ljude čiji su domovi teško oštećeni.
Na pitanje novinara je li bilo slučajeva da je neka zemlja morala vratiti dio sredstava koje nije uspjela potrošiti, De Keerrsmaecker je rekao da nema pred sobom konkretne brojke, ali da su, na temelju njihova iskustva, sva sredstva u pravilu bila iskorištena.
Hrvatska je nakon potresa u Zagrebu dobila 683,7 milijuna eura, a nakon potresa na Banovini još 319 milijuna eura, što je ukupno nešto više od milijardu eura.
