Prema podacima Hrvatske narodne banke, ukupni krediti stanovništvu krajem listopada porasli su na osnovi stanja za 7 mlrd kuna ili 4,9 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine i 0,4 mlrd kuna ili 0,3 posto u odnosu na prethodni mjesec, dosegnuvši 148,7 mlrd kuna. U odnosu na kraj 2021. ukupni krediti stanovništvu zabilježili su rast od 5,1 posto ili 7,2 mlrd kuna. Stoga je i dalje je prisutan skroman rast ukupnih kredita na mjesečnoj razini koji traje od početka godine, a vrhunac je dosegnut u srpnju kada je ostvaren rast od jedan posto. S druge strane, dinamika godišnjeg rasta zadržava se na solidnim razinama (oko 5% šesti mjesec zaredom).
Udio kunskih kredita, s iznosom od 72,7 mlrd kuna, na kraju listopada iznosio je 48,9 posto ukupnih kredita stanovništvu. Kod kunskih kredita evidentiran je pad na godišnjoj razini četvrti mjesec zaredom uz intenziviranje dinamike pada (-6,9% u odnosu na -4,8% u rujnu), dok je pad u srpnju (-0,7%) bio prvi od ožujka 2013. godine. Stoga su rastu ukupnih kredita doprinijeli prvenstveno devizni krediti (uključujući uz valutnu klauzulu), zabilježivši dvoznamenkastu godišnju stopu rasta od 19,5 posto (+2,4% mjesečno), a ubrzanje dinamike rasta traje kontinuirano od početka godine. Devizni krediti dosegnuli su krajem listopada 75,9 mlrd kuna. Smanjenje kunskih kredita u ukupnim plasmanima stanovništvu može se povezati s približavanjem ulaska Hrvatske u europodručje, odnosno uvođenja eura.
Promatrano po instrumentima, na osnovi stanja, najveći generator rasta ukupnih kredita bili su stambeni krediti s rastom od 9,6 posto na godišnjoj (+6,4 mlrd. kuna) i 0,4 posto na mjesečnoj razini (+0,3 mlrd. kuna). Krajem listopada stambeni krediti iznosili su 73,6 mlrd kuna. U odnosu na kraj 2021. ostvarili su rast od 8,6 posto ili 5,8 mlrd kuna, a u promatranom mjesecu činili su 49,5 posto ukupnih plasmana stanovništvu. Na osnovi transakcija ostvaren je rast stambenih kredita od 0,5 posto ili 0,3 mlrd kuna mjesečno i 9,5 posto ili 6,4 mlrd kuna godišnje.
S druge strane, gotovinski nenamjenski krediti s iznosom od 54,3 mlrd kuna čine 36,5 posto ukupnih kredita plasiranih stanovništvu, a ostvarili su skroman rast od 1,6 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine (ili 0,9 mlrd kuna). U odnosu na rujan zabilježen je skroman rast od 0,1 posto. Pozitivne godišnje stope rasta gotovinskih nenamjenskih kredita traju od srpnja prošle godine. Na osnovi transakcija, ostvaren je rast gotovinskih nenamjenskih kredita od 0,3 posto ili 0,2 mlrd kuna mjesečno i 3 posto ili 1,6 mlrd kuna godišnje.
Na godišnjoj razini, krediti po kreditnim karticama s iznosom od 3 mlrd kuna nastavljaju trend pada koji traje od travnja 2020. godine, a niži su u odnosu na listopad 2021. za 7,7 posto. U odnosu na rujan ostvaren je rast od 0,2 posto. Istovremeno su prekoračenja po transakcijskim računima (6,6 mlrd kuna), nakon kontinuiranog pada posljednjih godina, počela od travnja ove godine ponovno ostvarivati pozitivne stope rasta na godišnjoj razini. Stoga su krajem listopada bila veća za 3,1 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine (+0,8% mjesečno).
Prema HNB-u, kod glavnih kategorija kredita odobrenih kućanstvima u listopadu ove godine najviši prosjek kamatnih stopa zabilježen je za kunske kredite na osnovi prekoračenja po transakcijskim računima (5,36%, -1,93pb na godišnjoj razini). S druge strane, najniži prosjek kamatnih stopa odnosi se na stambene kredite odobrene s valutnom klauzulom (2,69%, 0,03pb više nego u listopadu prošle godine).
Uz ustrajnost inflatornih pritisaka i utjecaja istih na raspoloživi dohodak kućanstava, kroz dulje razdoblje očekuje se postupni rast potrošačkih kredita na mjesečnoj razini uslijed financiranja tekuće potrošnje. Analitičari RBA očekuju da će kod potrošača rast stambenih kredita biti potaknut državnim subvencijama i povećanjem cijena na tržištu nekretnina.
Prema središnjoj banci, stezanje monetarne politike vodećih svjetskih gospodarstava počelo je utjecati na postupan rast domaćih kamatnih stopa. Međutim, kod kreditiranja stanovništva još uvijek se ne primjećuje značajnija promjena uvjeta financiranja. Visoka razina viška likvidnosti domaćeg bankarskog sektora trebala bi pak ublažiti pogoršanje uvjeta financiranja domaćeg gospodarstva.
