Obvezni mirovinski fondovi u 2019. godini ostvarili su treći najveći godišnji prinos od osnivanja, pohvalili su se njihovi menadžeri na konferenciji Udruge društava za upravljanje mirovinskim fondovima u ponedjeljak. Najuspješniji su u sve tri kategorije bili fondovi kojima upravlja Erste društvo za upravljanje obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima.
Fondovi kategorije B, a riječ je o fondovima umjerenog rizika u kojima štedi 95 posto osiguranika, ostvarili su u prošloj godini prosječan nominalni prinos od 9,04 posto, dok realni prinos iznosi 7,56 posto.
Fondovi kategorije A su najrizičniji, a u 2019. ostvarili su prosječan nominalni prinos od 13,22 posto (realno 11,68 posto), dok su najkonzervativniji fondovi kategorije C, u kojima štede osiguranici koji imaju manje od pet godina do mirovine, ostvarili prosječan nominalni prinos od 5,43 posto (realno oko 3 posto).
“Mislimo da su to dobri rezultati i da članovi mogu biti zadovoljni s tim što smo im zaradili u protekloj godini”, rekao je predsjednik Udruge društava za upravljanje mirovinskim fondovima Dubravko Štimac.
Najuspješnije godine za mirovince bile su 2012. s prosječnim prinosom od 12,4 posto te 2014. kada je prosječan prinos iznosio 11,36 posto. Podsjećamo da su dvije nove kategorije fondova zaživjele u jesen 2014. godine.
Realan prinos od osnivanja u kategoriji B oko 3 posto
Ako promatramo prinose od osnivanja, u najstarijoj kategoriji B prosječan nominalan godišnji prinos od osnivanja fondova 30. travnja 2002. do 31. prosinca 2019. iznosi 5,67 posto. Realni prinos u navedenom razdoblju iznosi oko 3 posto.
U kategoriji A od početka rada 21. kolovoza 2014. do kraja 2019. ostvaren je prosječan godišnji nominalni prinos od 7,81 posto, u kategoriji C u istom razdoblju prosječan godišnji nominalni prinos iznosio je 5,72 posto.
Obvezni mirovinski fondovi upravljaju mirovinskom štednjom više od dva milijuna hrvatskih građana, a riječ je o imovini vrijednoj oko 112 milijardi kuna.
Osiguranici mogu birati između četiri društva za upravljanje obveznim mirovinskim fondovima – AZ, Erste Plavi, PBZ Croatia osiguranje i Raiffeisen – a svako od njih nudi mogućnost štednje u tri fonda (kategorije A,B,C) koji se, kako je već spomenuto, razlikuju po rizičnosti ulaganja.
Nova pravila povećala priljev članova u fondove kategorije A
U fondovima kategorije B štedi oko 1,95 milijuna osiguranika, u fondovima kategorije A nešto više od 25 tisuća, a u kategoriji C nešto više od 36 tisuća osiguranika.
Od listopada 2019. Regos nove osiguranike koji sami ne odaberu mirovinski fond više ne raspoređuje u fondove kategorije B, nego u fondove kategorije A. Tako je, prema podacima iz mjesečnih izvješća HANFA-e, u listopadu, studenom i prosincu prošle godine u fondove kategorije A Regos rasporedio 17.549 novih osiguranika.
Promatrano po društvima, više od trećine osiguranika štedi u AZ fondovima: 681.902 osiguranika odnosno 33,92 posto. Slijede Raiffeisen mirovinski fondovi s 595.389 članova ili 29,62 posto, PBZ CO s 383.126 članova ili 19,06 posto te Erste Plavi s 349.986 članova odnosno 17,41 posto. Podaci se odnose na 31. prosinca 2019. godine.
Erste Plavi fondovi najuspješniji u 2019.
U kategoriji B, prema podacima HANFA-e, najveći prinos od 10,88 posto u prošloj godini ostvario je Erste Plavi, a prati ga PBZ/CO s prinosom od 10,75 posto. Raiffeisen obvezni mirovinski fond kategorije B ostvario je u prošloj godini prinos od 8,60 posto, a AZ 7,98 posto.
Po prinosu ostvarenom od osnivanja do 31. prosinca 2019. u kategoriji B najuspješniji je Erste Plavi (6,04%), a slijede Raiffeisen (5,81%), AZ (5,56%) I PBZ/CO (5,34%).
I u kategoriji A najveći prinos je lani ostvario Erste Plavi fond s 16,00 posto. Slijedi PBZ/CO s prinosom od 14,68 posto, Raiffeisen s 12,38 posto te AZ fond s 12,10 posto. Ako promatramo rezultate od osnivanja fondova, PBZ/CO ostvario je prosječni godišnji prinos od 9,14 posto, Erste Plavi 8,41 posto, Raiffeisen 7,96 posto, a AZ 7,84 posto.
I u najmanje rizičnoj kategoriji C u prošloj godini najuspješniji je bio Erste Plavi fond s prinosom 6,74 posto. Prati ga PBZ/CO s 6,54 posto, a treći je AZ fond prinosom od 5,23 posto. Najslabiji prinos od 4,74 posto u kategoriji C lani je ostvario Raiffeisen fond.
Od osnivanja u kolovozu 2014. najuspješniji je Erste Plavi fond s prosječnim godišnjim prinosom od 6,42 posto, a blizu je Raiffeisen fond sa 6,32 posto. PBZ/CO ostvario je prosječan prinos od 5,83 posto, a AZ 5,41 posto.
Podsjećamo da, kao i pri izravnom ulaganju dionice, povijesni rezultati nisu jamstvo budućih prinosa. No, u prošloj godini mirovinski fondovi donijeli su znatno veće prinose nego što bi donijela štednja u bankama.
Kompromis između rizika i povrata
Problem je što veliki iznosi državnih obveznica koji su uz relativno visoke prinose izdani proteklih godina dolaze na naplatu. Zamijenit će ih manja izdanja, s manjim prinosima. Kamatne stope i prinosi na državne obveznice su na povijesnom minimumu, a pred mirovinskim fondovima je izazov kako nadomjestiti izgubljene prinose.
>>Mirovinski fondovi dobili smjernice za ulaganja u startupove
“Ostvarenje prosječnih povijesnih razina prinosa u trenutnom okruženju moguće je isključivo kroz znatno rizičnije pozicioniranje”, rekao je Damir Grbavac, predsjednik Uprave Raiffeisen društva za upravljanje obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima. “To znači stvaranje jačeg kompromisa između rizika i povrata.”
“Sredinom 90-tih godina prošlog stoljeća kamatne stope na dugoročne državne obveznice razvijenih zemalja kolebale su oko 7 posto. Za postizanje prinosa od 7,5 posto bilo je dovoljno investirati u obveznice. Kako su kamatne stope s vremenom padale, trebalo je sve više diversificirati portfelj u koristi dionica i drugih alternativnih klasa imovine”, tumači Petar Vlaić, predsjednik Uprave Erste Plavog, društva za upravljanje mirovinskim fondovima. “U uvjetima negativnih kamatnih stopa obveznice više ne držite zbog tekućeg prinosa, nego zbog rasta cijene. Austrijska stogodišnja obveznica u godinu dana udvostručila je vrijednost. Zbog tekućeg prinosa danas se kupuju obveznice s dividendom.”
>>Mirovinci traže ulaganja između ultra sigurnog duga i ekstra rizičnog equityja
Prema neto imovini obveznih mirovinskih fondovima kojima upravlja vodeće društvo je AZ s 42,9 milijardi kuna u tri fonda. Slijedi Raiffeisen s 34,6 milijardi kuna, PBZ Croatia osiguranje s 18,27 milijardi te Erste sa 16,98 milijardi kuna.
