Hrvatska ugovorila projekte koji pokrivaju 78% raspoloživih sredstava iz EU fondova

Od ukupno 12,6 milijardi eura ugovorena je isplata 9,8 milijardi eura odnosno 78 posto. To je otprilike jednaka stopa iskorištenosti kakvu imaju Slovačka i Njemačka

u 19:00 Zadnja izmjena: 08.10.2019 u 19:00
76
Stopa iskorištenosti sredstava iz EU fondova

Šest godina nakon ulaska u Europsku uniju Hrvatska je dostigla Unijin prosjek u povlačenju novca iz europskih fondova, objavljeno je na konferenciji Europski tjedan regija i gradova koja se održava u Bruxellesu. Stopa iskorištenosti sredstava iz EU fondova iznosi 78 posto.

U sklopu kohezijske politike kojom EU nastoji smanjiti jaz između bogatih I siromašnih regija Hrvatskoj je na raspolaganju 10,7 milijardi eura iz zajedničkih fondova. Tome treba pridodati 1,9 milijardi eura iz hrvatskog proračuna namijenjenih zajedničkom financiranju razvojnih projekata.

Od ukupno 12,6 milijardi eura ugovorena je isplata 9,8 milijardi eura odnosno 78 posto. To je otprilike jednaka stopa iskorištenosti kakvu imaju Slovačka i Njemačka. Prije godinu dana iskorištenost je iznosila 52 posto.

Prosjek na razini Unije iznosi 77 posto. Najuspješnija je Mađarska koja je premašila iznos koji joj je bio na raspolaganju, a najslabija je Španjolska koja je ugovorila projekte koji pokrivaju tek 58 posto raspoloživog iznosa.

Preostali iznos mora biti ugovoren do kraja 2020. godine, a projekti moraju biti realizirani do kraja 2023- godine. S obzirom na to da se rokovi za tekuće razdoblje bliže, logično je i da postotak iskorištenosti sredstava raste.

U Hrvatskoj je najviše uloženo u poljoprivredu i promet. Najveći ugovoreni projekt je izgradnja Pelješkog mosta, za koji je EU odobrio 357 milijuna eura, odnosno 85 posto ukupnih prihvatljivih troškova (420 mil. eura). Ukupne vrijednost projekta je oko 526 milijuna eura.

Uz Pelješki most u Dubrovačko-neretvanskoj županiji realiziran je još jedan veliki infrastrukturni projekt vrijedan 200,3 milijuna eura – obnova Zračne luke Dubrovnik. Zahvaljujući ovim projektima u Dubrovačko-neretvansku županiju se, uz Grad Zagreb, slio najveći iznos iz europskih kohezijskih fondova.

Krajnji korisnici dobili su zasad tek 25 posto ugovorenog iznosa. Razlog kašnjenja isplata su procesi javne nabave u kojim žalbe usporavaju projekte. U tom segmentu od Hrvatske je slabija samo Španjolska s 24 posto isplaćenog novca krajnjim korisnicima. Prosjek EU-a iznosi 33 posto.