Sve više ljudi kupuje online barem jednom mjesečno

Najnovije izdanje istraživanja MasterIndex pokazuje da je učestalost korištenja kartica za online kupnju u porastu. Gotovo svi ispitanici koriste barem jednu karticu, a među najčešćim aktivnostima je online kupnja, pokazuje istraživanje koje je za Mastercard u rujnu provela agencija Improve. Na internetu se kupuju različiti proizvodi, od odjeće do kućanskih potrepština, ali i gotova hrana. Sve se više online plaćaju računi te koristi mobilno bankarstvo. Uz činjenicu da se na pametnom telefonu i računalu provodi u prosjeku preko sedam sati dnevno, sasvim je jasno da Hrvatska sve više postaje digitalna nacija, poručuju u priopćenju Mastercard i Improve.

>>HNB: Kako koristimo debitne i kreditne kartice

U usporedbi s prethodnom godinom, ali i s proljećem ove godine, učestalost korištenja kartica za online kupnju je u porastu. Naime, za online kupnju karticu koristi 89 posto ispitanika, a najnoviji podaci pokazuju da sada više ljudi kupuje online barem jednom mjesečno. Češće od prosjeka kartice za online kupnju koriste osobe s većim primanjima pa tako među osobama s primanjima većim od 12.000 kuna njih čak 99 posto čini to barem povremeno, a 37 posto svakog tjedna. Tko se gotovo nikad ne koristi karticama za online shopping? To su uglavnom ispitanici stariji od 50 godina te oni koji nemaju primanja.

Odjeća, elektronika i proizvodi za kućanstvo

Kad je riječ o navikama vezanim uz online kupnju, najpopularniji proizvodi kod većine ispitanika su odjeća, elektronika i proizvodi za kućanstvo, primjerice namještaj, alati i slično. Najveći porast u online kupnji u usporedbi s podacima za prošlu godinu zabilježen je u segmentu odjeće, kozmetike i hrane – i to ne samo prehrambenih proizvoda, nego i gotovih obroka. S druge strane, negativni učinci pandemije najviše su imali utjecaja na online kupnju usluga u području kulture.

Gotovo polovina sudionika u istraživanju u podjednakoj mjeri kupuju u stranim i domaćim online trgovinama. Kao glavne razloge za online kupnju navode uštedu vremena (68%), dostupnost trgovina 24/7 (65%) te bolju ponudu proizvoda i usluga (61%). Kao razlog za online kupnju, navode još i prihvatljivije cijene, akcije i popuste, činjenicu da neke stvari mogu kupiti isključivo online, kao i mogućnost dostave na kućnu adresu ili na posao.
Za kupnju online se najčešće koriste debitne i kreditne kartice, a zanimljive su regionalne posebnosti: Istrijani odskaču od prosjeka kad je riječ o plaćanju kreditnim karticama, Zagrepčani izbjegavaju plaćati pouzećem, dok se na rate češće odlučuju ispitanici iz Like i Sjeverne Hrvatske. Pritom podatke o kartici u online trgovinama najčešće pohranjuju ispitanici s višim primanjima.

Račune sve češće plaćamo digitalnim kanalima

Račune ispitanici najradije plaćaju online (87%), ponajprije putem mobilnog bankarstva (54%) ili internetskog bankarstva (36%). Svega 13 posto ispitanih račune plaća izravno u poslovnicama, nešto češće oni iz Dalmacije i Like.

Kao uređaj koji ne ispuštamo iz ruku, mobilni telefon se koristi i za plaćanje. Tako putem mobitela uz kartično plaćanje kupuje 26% ispitanih, a uz naplatu preko računa mobilnog telefona 31%. SMS porukom plaća 65% ispitanika, a mobilni novčanik koristi 12% njih.

Gotovo svi sudionici istraživanja, njih 95 posto, koriste se pametnim telefonima te ih u prosjeku dnevno koriste čak 4,6 sati. Laptop koristi 81 posto ispitanika u istraživanju i to u prosjeku 2,5 sati na dan, dok pametni televizor koristi 61 posto, a osobno računalo 53 posto ispitanih. U porastu je broj korisnika pametnih satova, pametnih televizora i bežičnih zvučnika/slušalica.

Najpopularnije su chat aplikacije

Digitalne usluge koje koristi najviše ispitanika su aplikacije za online chat (npr. Skype, Viber, Whatsapp, Facebook Messenger), koje koristi 86 posto ispitanih. Slijedi online kupnja, korištenje e-maila, društvene mreže te pretraživanje interneta. Važno je napomenuti da se sve te aktivnosti (osim online kupnje) prakticiraju svakodnevno. Osim platne kartice, 70 posto ispitanika koristilo bi za plaćanja mobilni telefon. Kada govorimo o metodama autentifikacije, većina ljudi preferira korištenje PIN-a, a slijedi skeniranje otiska prsta.

Prema percepciji sudionika u istraživanju, zadovoljstvo digitalizacijom nije se osjetno mijenjalo te je na istoj razini kao i prošle godine a kao tri prioritetna segmenta u kojima bi htjeli vidjeti više inovacija i digitalnih usluga su zdravstvo (71%), obrazovanje (50%) te javna uprava (49%).