Svjetska banka gotovo je prepolovila prognozu rasta hrvatskog gospodarstva za iduću godinu. To obrazlažu visokom inflacijom koja pritišće realne plaća i vanjsku potražnju ključnih trgovinskih partnera poput Njemačke.
Prema novim prognozama hrvatsko gospodarstvo u idućoj godini porast će samo 1,8 posto, što je upola sporiji rast u usporedbi s prognozama koje je Svjetska banka predstavila u lipnju. U 2024. rast bi se trebao ubrzati na 2,6 posto, što je pak za pola postotnog boda niža procjena od one predstavljene početkom ljeta.
U ovoj godini hrvatsko gospodarstvo porast će 6,4 posto, procjenjuje Svjetska banka u ažuriranim prognozama za tranzicijska i gospodarstva u razvoju u Europi i srednjoj Aziji, podigavši prognozu iz lipnja za 2,6 postotnih bodova.
Nakon oporavka u 2021. hrvatski BDP snažno je porastao i u prvih šest mjeseci ove godine, zahvaljujući otvaranju gospodarstava nakon ukidanja lockdowna i turizmu kojem je na ruku išlo oslobađanje suspregnute potražnje, oslonjene na pandemijske uštede.
Izvoz robe i domaća potražnja također su bili snažni, unatoč pojačanoj globalnoj neizvjesnosti i rastu cijena, bilježe u Svjetskoj banci, istaknuvši i naznake da bi turizam da mogao nadmašiti pretpandemijsku razinu.
Do kraja godine aktivnost će vjerojatno usporiti, a trend bi se trebao protegnuti i na 2023., a zrcalit će ga i izvoz robe i usluga, s obzirom za slabije izglede za EU i svijet, procjenjuju.
Prema procjenama Svjetske banke inflacija bi u ovoj godini trebala dosegnuti 10,1 posto, ali bi u 2023. trebala usporiti na 3,9 posto, s obzirom na očekivana poboljšanja u nabavnim lancima i visoku poredbenu osnovicu u ovoj godini. U 2024. banka očekuje daljnje usporavanje rasta potrošačkih cijena, na 2,3 posto.