Tri banke nakon devet mjeseci imaju dobit veću od milijardu kuna

Poslovanje kreditnih institucija u prva tri tromjesečja 2022. rezultiralo je s dobiti u iznosu od 5 mlrd kuna. Prinos na imovinu bio je 1,3%, što je blagi rast u odnosu na kraj 2021. kad je ROA iznosila 1,2%, a prinos na kapital povećao se s 8,8 na 10,2 posto, navodi HNB

76
[Izvor: HNB]

Kreditne institucije u Hrvatskoj u prvih su devet mjeseci ove godine poslovale s ukupnom dobiti od pet milijardi kuna, što je oko milijardu kuna ili 25 posto više nego u istom razdoblju prošle godine, pokazuju u utorak objavljeni podaci Hrvatske narodne banke (HNB)
.
“Poslovanje kreditnih institucija u prva tri tromjesečja 2022. rezultiralo je s dobiti u iznosu od 5 milijardi kuna. Prinos na imovinu (ROA) bio je 1,3 posto, što je blagi rast u odnosu na kraj 2021. godine kad je ROA iznosila 1,2 posto, a prinos na kapital (ROE) povećao se s 8,8 posto na 10,2 posto”, navodi u komentaru kretanja u bankovnom sustavu u prva tri tromjesečja 2022. Hrvatska narodna banka.

Zaba ostvarila najveću dobit

Tri banke ostvarile su u prvih devet mjeseci dobit veću od milijardu kuna: Zagrebačka banka 1,55 milijardi kuna, Erste & Steiermaerkische bank 1,065 milijardi te Privredna banka Zagreb 1,04 milijarde kuna. Vodeću trojku slijede OTP banka s dobiti od 662,7 milijuna kuna, Raiffeisenbank Austria s 275,51 milijuna, Hrvatska poštanska banka sa 126,35 milijuna kuna te Addiko banka s 89,37 milijuna kuna dobiti.

U prva tri kvartala od 21 aktivne kreditne institucije pod nadzorom HNB-a samo dvije su poslovale s gubitkom: Nova hrvatska banka (bivši Sberbank) zabilježila je gubitak od 52,23 milijuna kuna, a J&T banka u gubitku je za 10,15 milijuna kuna.

Sve ostale kreditne institucije zabilježile su dobit manju od 50 milijuna kuna. Grupu predvode Istarska kreditna banka s 49,08 milijuna kuna neto dobiti i Karlovačka banka s 45,41 milijunom kuna, a slijede Agram banka (36,76 mil. kn), KentBank (23,16 mil. kn) i Banka Kovanica (20,50 mil. kn). Grupu kreditnih institucija s neto dobiti manjom od 20 milijuna kuna predvodi pak Samoborska banka (13,98 mil. kn), a slijede Croatia banka (12,59 mil. kn), Wuestenrot stambena štedionica (12,22 mil. kn)) Partner banka (11,68 mil. kn), Podravska banka (9,40 mil. kn), Slatinska banka (7,25 mil. kn) te Imex banka (1,94 mil. kn).

Visoka razina likvidnosti kreditnih institucija

“Povećanje ukupnih kredita i predujmova za 9 posto i smanjenje neprihodujućih kredita (NPL) za 17,1 posto rezultirali su daljnjim smanjenjem udjela NPL-ova u ukupnim kreditima, s 4,3 posto na kraju 2021. na 3,3 posto na kraju rujna 2022. NPL-ovi su se smanjili i u portfelju kredita nefinancijskim društvima (zabilježen je pad udjela NPL-ova s 9,9% na 6,5%), i u portfelju kredita kućanstvima (pad udjela NPL-ova sa 6,6% na 5,5%).

Na visokoj razini i nadalje je likvidnost sustava kreditnih institucija mjerena koeficijentom likvidnosne pokrivenosti (LCR). Na kraju rujna 2022. godine sve su kreditne institucije zadovoljavale propisane minimalne likvidnosne zahtjeve, a prosječni LCR iznosio je 198,8 posto”, navodi u komentaru HNB.

HNB ocjenjuje da su ključni pokazatelji kapitaliziranosti bankovnog sustava u prva tri tromjesečja 2022. na visokim su razinama. Stopa ukupnoga kapitala bankovnog sustava smanjila se u odnosu na kraj 2021. godine s 25,9 posto na 24 posto. Sve kreditne institucije imale su stopu ukupnoga kapitala veću od propisanog minimuma od 8 posto.

Imovina u 2022. povećana za 50,6 milijardi kuna

U prva tri tromjesečja 2022. godine ukupna imovina kreditnih institucija povećala se za 50,6 milijardi kuna (10,1%) i iznosila je 551,4 milijardu kuna, navodi HNB.

S imovinom od 142,7 milijardi kuna, što predstavlja tržišni udjel od 25,88 posto, Zagrebačka banka je po imovini uvjerljivo najjača kreditna institucija u Hrvatskoj. Slijedi PBZ s imovinom od 117,07 milijardi kuna (udjel 21,23%), a treća je Erste banka koja se s 97,55 milijardi kuna vrijednom imovinom (17,69%). Na četvrtom mjestu po imovini je OTP banka s 54,99 milijardi kuna (9,97%) koja je na pragu da prebaci prag od deset posto tržišnog udjela. Raiffeisenbanka Austri je s imovinom od 46,29 milijardi kuna (8,4%) upola slabija od Erstea. “Veliki šestorku” zatvara Hrvatska poštanska banka s imovinom od 33,28 milijardi kuna (6,04%). Pri tome treba dodati da bi Hrvatska poštanska banka, pridoda li joj se imovina Nove hrvatske banke koja je u njenu vlasništvu, raspolagala imovinom vrijednom 42,89 milijardi kuna, što predstavlja tržišni udjel od 7,78 posto.

Vodećih šest banaka zajedno ima tržišni udjel od 89,21 posto (pridodamo li Novu Hrvatsku banku 90,95%), a prve tri – Zaba, PBZ i Erste – gotovo dvije trećine tržišta (64,08%). Osim Nove hrvatske banke, možemo još izdvojiti Addiko s tržišnim udjelom od 3,11 posto. Ostale banke su “patuljaste banke” s tržišnim udjelima ispod jedan posto.

U deset godina imovina bankarskog sektora porasla za 35,35 posto

Usporedimo li situaciju na kraju trećeg kvartala 2022. s krajem 2012. (revidirani rezultati za cijelu godinu), ukupna imovina kreditnih institucija u tih (nepunih) deset godina porasla je za trećinu – za 35,35 posto. Podsjećamo da je tada u Hrvatskoj bila aktivna 31 poslovna banka i pet stambenih štedionica.

Promatramo li tržišne udjele, vodeće tri banke tada su držale zajedno 56,9 posto tržišta (Zaba, PBZ i Erste), a šest banaka imalo je tržišne udjele veće od pet posto: Zaba (25,56%), PBZ (16,93%), Erste (14,41%), RBA (8,76%), Hypo Alpe Adria bank (8,52%), i Societe Generala – Splitska banka (6,49%) – ukupno 80,67 posto, nešto manje u odnosu na današnjih 89,21 posto. Značajnije udjele imale su još OTP (3,28%), HPB (4,19%) i Volksbank (2,02%), a ostale banke i stambene štedionice imale su udjele manje od jedan posto.

Usporedimo li tržišne udjele vodećih banaka, možemo zaključiti da zapravo nije bilo značajnih promjena. Značajnije pozitivne pomake što se tiče tržišnih udjela u usporedbi s drugima napravili su PBZ i OTP banka, ali dobrim dijelom se to može pripisati integraciji nekih manjih banaka unutar PBZ grupe, odnosno preuzimanju Societe Generale – Splitske banke od strane OTP-a (ako zbrojimo njihove udjele iz 2012. dobivamo ukupni udjel od 9,77 posto, što je neznatno ispod sadašnjeg udjela od 9,97 posto). Iskorak je napravio i HPB koji je preuzeo Jadransku banku. Addiko je pak izgubio tržišni udjel u odnosu na nekadašnju Hypo Alpe Adria banku (8,52 u 2012. naprema 3,11% u 2022.).