Erste banke odobrila je moratorij na otplatu kredita za 11 tisuća privatnih korisnika na razdoblje od 6 do 12 mjeseci rekao je predsjednik Uprave Erste banke Christoph Schoefboeck na okruglom stolu „Ususret izborima: Gospodarska budućnost Hrvatske“ koji je organizirala Hrvatska udruga poslodavaca u suradnji s Večernjim listom.
Schoefboeck je istaknuo kako je najduži moratorij od 12 mjeseci odobravan za korisnike koji se bave turizmom te da je to, prema njegovim saznanjima, najduži moratorij za turizam u Europi.
“Krediti za koje je odobren moratorij predstavljaju manje od 10 posto ukupnih kredita, što znači da građani nisu zainteresirani za moratorij, a onima koji su ga tražili moratorij je odobren. Puno veći interes za moratorij iskazala su poduzeća. Odobrili smo moratorij za oko tri tisuće tvrtki na razdoblje od šest do 12 mjeseci, a najduži rok je također odobren tvrtkama vezanim uz turizam. Odobreno je i implementirano 90 posto zahtjeva, što je 20-30 posto ukupnog kreditnog volumena. Naime, poduzeća su moratorij prepoznala kao jednu vrstu likvidnosnog buffera. Kroz moratorij nastoje osigurati likvidnost. Mislim da je to dobro i pametno“, razložio je Schoefboeck detalje oko moratorija.
Moratorij otežava procjenu loših kredita
No, u prvih pet mjeseci 2020. Erste je odobrio 8,5 posto kredita više nego u istom razdoblju prošle godine. Riječ je uglavnom o kreditima za obrtna sredstva, a manje za investicije, iako je bilo upita i za to, tumači Schoefboeck.
“U ovom trenutku teško je govoriti o udjelu loših kredita jer moratorij otežava procjenu. Pokušavamo s klijentima analizirati kakvo je stvarno stanje i što će biti poslije moratorija. Puno ovisi o ekonomskom ishodu turističke sezone i daljnjem razvoju situacije s koronavirusom. Ipak, ako dođe do oporavka nakon sezone, za koju očekujemo da će biti slaba, i ako se pokaže da kontroliramo virus, mislim da će većina poduzeća poslije moratorija, koji za turistički sektor traje do 30. lipnja 2021. godine, normalno nastaviti rad“, procjenjuje predsjednik Uprave Erste banke.
“Banke su dobro kapitalizirane, likvidne, spremne. Naši podaci pokazuju da kreditna aktivnost raste, ali zbog rezervacija koje moramo uzeti u obzir ove godine ćemo imati puno slabiji rezultat.”
Schoefboeck je rekao da raste i depozitna baza privatnih i korporativnih klijenata. Za to su, kaže, dva razloga: prvi je da ljudi za vrijeme lockdowna nisu imali na što trošiti, a drugi da ne investiraju.
“To je dobro i loše. Loše je da to što nema investicija, ali dobro je da postoji depozitna baza za investicije kad ponovo krene pozitivan ciklus.“
Erste banka nudi programe za dodatnu likvidnost , ali najveći interes je bio za moratorij, ponovio je.
Podrška poljoprivredno-prerađivačkom sektoru
“Tvrtke čekaju da vide kako će proći sezona. Turizam je za Erste banku uvijek bio i bit će u fokusu, ali i ova kriza je potvrdila strateški značaj ostalih grana, posebno poljoprivredno-prerađivačke industrije. Više od 10 posto naših kredita je usmjereno u taj sektor. Uvjeren sam da ima smisla razvijati taj sektor, kao i informatiku i ostalu izvoznu industriju“, rekao je Schoefboeck.
Uvjeti kreditiranja u Erste banci se nisu mijenjali. “Pratimo razvoj loših kredita, ali zbog moratorija nije moguće uočiti trendove. Ne funkcionira ni prisilna naplata pa smo ipak zamijetili da su se neki klijenti malo opustili. To nisu nužno loši klijenti, naprotiv. To su klijenti koji mogu platiti, ali u ovom trenutku koriste mogućnost da plate kasnije. Takvi trendovi nisu izraženi, ali treba ih pratiti.”
Kod građana nema velike potražnje za kreditima, osim što je neko vrijeme zbog natječaja za subvencioniranje bio jači interes za stambenim kreditima. “Puno je veći interes poduzeća i to uglavnom vezano uz likvidnost”, ponovio je Schoefboeck.
Tri procesa ključna za oporavak
Predsjednik Uprave Erste banke istaknuo je tri procesa koje smatra ključnima za oporavak. Prvi je kreiranje buffera otpornosti na stres. “Pitanje je koliko su banke i poduzeća otporni na stres. Imamo jako puno klijenata u segmentu malih i srednjih poduzeća. Za njih je važno pitanje kako mogu biti otpornije na stres.”
Drugi proces je odabir između konsolidacija i kreiranja nišnih igrača. “Najteže će biti tvrtkama u sredini koje nisu niti jedno niti drugo. Sve tvrtke moraju se fokusirati na jednu od te dvije mogućnosti.”
Treći proces je kolaboracija. “Mislim da je došlo vrijeme za to. Mi smo počeli razvijati proizvode s partnerima iz IT sektora, pokušavamo kreirati win-win situacije. Treba kritičnije i otvorenije gledati prema drugima. U tome vidim priliku u Hrvatskoj koja se jako dobro nosila sa zdravstvenim aspektom krize i treba iskoristiti priliku za prilagodbe i razvoj kako bismo izašli iz ove situacije”, poručio je predsjednik Uprave Erste banke Christoph Schoefboeck.
