U trećem tromjesečju godišnji rast BDP-a usporio na 5,2 posto

Industrijska proizvodnja, realni promet u trgovini na malo i građevinarstvo zabilježili su pad na tromjesečnoj razini, dok je indeks povjerenja potrošača postojano ispod višegodišnjeg prosjeka

10
Izvor: DZS, Raiffeisen istraživanja

Državni zavod za statistiku objavio je u petak podatke o gospodarskoj aktivnosti u trećem tromjesečju: na tromjesečnoj razini pad iznosi 0,4 posto, dok je u odnosu na isto razdoblje 2021. realna stopa usporila na 5,2 posto (originalni podaci). Navedeno je u skladu s očekivanjima, navode analitičari RBA, te potvrđuje da je došlo do očekivanog usporavanja gospodarske aktivnosti.

Naime, unatoč nastavku odličnih turističkih rezultata, ostali visokofrekventni pokazatelji upućivali su na pad gospodarske aktivnosti u odnosu na tromjesečje ranije, što je rezultiralo usporavanjem rasta na godišnjoj razini. Industrijska proizvodnja, realni promet u trgovini na malo i građevinarstvo zabilježili su pad na tromjesečnoj razini, dok je indeks povjerenja potrošača postojano ispod višegodišnjeg prosjeka. Ipak, uspoređujući dosadašnje izvedbe ostalih zemalja EU, Hrvatska je i dalje među predvodnicima rasta u ovoj godini.

Promatrano prema komponentama, sve sastavnice domaće potražnje nastavile su rasti pri čemu je najveći doprinos došao od potrošnje kućanstava koja je realno, prema izvornim podacima, bila viša za 5,6 posto godišnje. Očito su izvrsni rezultati u turizmu i solidno tržište rada uspjeli obuzdati snažan pad povjerenja i optimizma potrošača. Investicije su porasle za 8 posto na godišnjoj razini, djelomično zbog baznog učinka, ali i dalje odražavajući pozitivna kretanja u građevinskom sektoru. I državna potrošnja, nakon pada u drugom tromjesečju, zabilježila je pozitivnu, ali blagu realnu stopu rasta (+1,3% na godišnjoj razini).

Konačno, neto inozemna potražnja bila je negativna jer je uvoz rastao snažnije od izvoza (30,5% u odnosu na 23,3%), što je odraz još uvijek visoke uvozne ovisnosti hrvatskog gospodarstva.

Prema proizvodnoj metodi realni rast bruto dodane vrijednosti u razdoblju od srpnja do rujna 2022. u odnosu na isto razdoblje 2021. usporio je na 5,3 posto (originalni podaci). Na rast BDV-a utjecao je znatan rast realne dodane vrijednosti u djelatnostima Trgovina, prijevoz i skladištenje, smještaj, priprema i usluživanje hrane (+8,6% godišnje).

Snažan oporavak u 2021. uz godišnju stopu rasta koja je premašila 13 posto nastavit će se, očekuju analitičari RBA, i u 2022. To potvrđuju i najnoviji rezultati BDP-a koji sugeriraju da će Hrvatska u 2022. ostvariti godišnju stopu realnog rasta BDP-a od najmanje 5,8 posto, čak i u slučaju primjetnog usporavanja u posljednjem tromjesečju. Štoviše, s povećanjem gospodarske aktivnosti u dosadašnjem dijelu godine od 7,2 posto na godišnjoj razini, njihova prognoza izložena je blago pozitivnim rizicima.

S druge strane, godina pred nama bit će vrlo izazovna: već prisutno usporavanje, kao i kretanje u okruženju, pozivaju na oprez. Stoga analitičari RBA upozoravaju da je njihova  prognoza BDP-a za 2023. (1,8% na godišnjoj razini) podložna značajnim negativnim rizicima, posebno povezanim s razvojem energetske krize, duljinom i dubinom potencijalne recesije u europodručju, kao i uspjehom obuzdavanja inflacije na najvažnijim emitivnim tržištima. Produbljivanje energetske krize u Europi s rastom cijena uvelike bi opteretilo europska gospodarstva i u konačnici osjetno smanjilo raspoloživi dohodak, što bi se neminovno snažnije odrazilo i na Hrvatsku.

Od lokalnih čimbenika posebno će biti važna sposobnost povlačenja i korištenja europskih fondova, ali ne samo kratkoročno, već i za postizanje jače otpornosti i održivosti rasta.

Kratkoročno kao pokretač rasta u RBA vide investicije financirane iz EU fondova, dok je njihovo povlačenje uvjetovano provođenjem određenih i vrlo važnih reformi. Naravno, poseban fokus ostaje na kretanju inflacije koja značajno utječe na optimizam potrošača, a u 2023. očekuju prosječan godišnji rast potrošačkih cijena od 6,7 posto.