Na kalendaru ekonomskih objava Eurostata danas je na rasporedu bila prva procjena harmoniziranog indeksa potrošačkih cijena za europodručje za veljaču. Istovremeno, Državni zavod za statistiku objavio je prvu procjenu nacionalnog indeksa potrošačkih cijena. Prema preliminarnim podacima potrošačke cijene u veljači, mjerene harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena, u prosjeku su bile više za 11,7 posto (11,9% IPC) u odnosu na veljaču 2022., dok su u odnosu na siječanj bile više za 0,2 posto (0,2% IPC) što predstavlja usporavanje godišnje dinamike rasta treći mjesec za redom, navodi se u analizi RBA istraživanja.
Prema komponentama indeksa, procijenjena godišnja stopa rasta cijena Hrane, piće i duhana iznosila je u veljači 15,0 posto, Energije 13,4 posto, Industrijskih neprehrambenih proizvoda bez energije 10,3 posto te Usluga 8,9 posto.
Prema dostupnim podacima Eurostata, Hrvatska se tako našla u gornjem dijelu ljestvice zemalja članica europodručja prema visini godišnje inflacije u veljači 2023., ispred Austrije (11,0%), a iza Slovačke (+15,5%). Prema prvoj procjeni harmoniziranog indeksa potrošačkih cijena, najsnažniji inflatorni pritisak na godišnjoj razini zabilježen je u Latviji (+20,1%), dok je najskromniji porast cijena dobara i usluga za osobnu potrošnju ostvaren u Luksemburgu (+4,8%). U Njemačkoj je u veljači, prema harmoniziranom indeksu potrošačkih cijena, inflacija iznosila 9,3% godišnje (+1% u odnosu na siječanj). Na razini europodručja godišnja inflacija usporila je u veljači na 8,5% (s 8,6% u siječnju).
Prema posljednjim informacijama iz Vlade, u pripremi je novi sveobuhvatan paket mjera pomoći usmjeren na građane i gospodarstvo koji bi trebao biti usvojen sredinom ožujka, a stupit će na snagu 1. travnja. Očekuje se da će Vlada nastaviti ograničavati rast cijena energije, ali i cijena određenih (prehrambenih) proizvoda koje su zamrznute u rujnu 2022.
Tako će biti odgođeno usklađivanje cijena s tržišnim uvjetima pri čemu je važno primijetiti kako je, promatrano po skupinama proizvoda, izgledno da najnižu razinu usklađenosti imaju upravo cijene energije koje su 2021. godine bile na 61 posto prosjeka EU, a tijekom prošle godine porasle su 19,2 posto, što je niže za 16,1 postotnih bodova u odnosu na prosječan rast u EU. S druge strane cijene hrane, koje čine više od petine potrošačke košarice, prema harmoniziranom indeksu potrošačkih cijena (HIPC) tijekom 2022. porasle 15,6 posto ili 3,7 postotnih bodova više od prosjeka EU, sugerirajući ne samo njihovu daljnju konvergenciju prema prosjeku EU, već i premašivanje prosječne razine cijena hrane i bezalkoholnih pića na jedinstvenom europskom tržištu.
Iako analitičari RBA ne očekuju pad cijena hrane u potrošačkoj košarici, njihov doprinos općoj stopi inflacije nakon prvog tromjesečja trebao bi se iz mjeseca u mjesec smanjivati. Što se tiče opće inflacije, na razini 2023., anaitičari RBA očekuju prosječnu stopu inflacije na razini iznad 7,5 posto. Pri tome ne isključuju mogućnost da bi se inflatorni pritisci u narednim mjesecima mogli pokazati i ustrajnijim nego što se to očekuje na tržištima te su ističu kako su njihove prognoze inflacije i dalje izložene raznim negativnim rizicima.
