Vrhovni sud odlučio je da 55.000 građana koji su od 2015. konvertirali kredite u švicarskim francima u kredite u eurima imaju pravo na odštetu samo za zatezne kamate. Na sjednici su razmatrana tri pravna shvaćanja koja su, da bi bila prihvaćena, trebala dobiti najmanje 12 glasova od 22 sudaca.
Potrebnih 13 glasova, samo jedan glas više od minimalnog potrebnog broja glasova da bi bilo prihvaćeno, dobilo je pravno shvaćanje da “potrošač koji je sklopio sporazum o konverziji kredita, nakon sklapanja tog sporazuma, ima pravo… na isplatu pripadajućih zateznih kamata na više plaćene iznose koji je potrošaču banka uračunala prilikom izračuna konverzije kredita… od dana svake pojedine uplate do dana izvršene konverzije“.
Samo šest glasova dobilo je pravno shvaćanje da potrošač koji je sklopio sporazum o konverziji kredita nema pravo na povrat, dok je deset sudaca podržalo shvaćanje da potrošač “ima pravo na povrat više plaćenih iznosa po osnovi nepoštenih i ništetnih ugovornih odredbi o promjenljivoj kamatnoj stopi i valutnoj klauzuli u slučaju ako bi postojala razlika na štetu potrošača između ukupnog iznosa koji bi mu pripadao po osnovi ništetnosti navedenih odredbi do dana izvršene konverzije (jednako kao i onim potrošačima i korisnicima kredita u švicarskim francima ili kredita u kunama s valutnom klauzulom u švicarskim francima koji nisu mogli ili nisu izvršili konverziju) i uplaćenog iznosa koji je potrošaču banka uračunala prilikom izračuna konverzije kredita”.
Odluku Vrhovnog suda za Hrvatski radio Ivanki Jelinčić Jurin komentirao je Goran Aleksić iz Udruge Franak i bio je njome vrlo nezadovoljan: “To je pravno neodrživa odluka koja ne postoji niti u jednom pravnom sustavu zemalja Europske unije pa tako niti u pravnom sustavu Republike Hrvatske”. Jedina pravno održiva odluka je, smatra Aleksić, da se “potrošačima da pravo na punu restituciju koje pravo oni imaju prema pravu EU-a i pravu Republike Hrvatske”.
“Ovakva odluka Vrhovnog suda će u svakom pojedinačnom postupku na kraju pasti na Ustavnom sudu koji će utvrditi koja prava potrošači imaju. Ovo je neodrživo, kompromisno rješenje. To je pokušaj kompromisa između banaka i potrošača, a kompromisa tu nema jer potrošači moraju dobiti puno restituciju.” Ako odluka ne padne na Ustavnom sudu, past će na Europskom sudu za ljudska prava, uvjeren je Aleksić.
Odlukom Vrhovnog suda nisu zadovoljne ni banke. Vrhovni sud donio je odluku suprotnu načelu trodiobe vlasti i vladavine prava, poručuje Hrvatska udruga banaka: “Vrhovni sud nije prihvatio zahtjev potrošača za dodatnu restituciju, no Hrvatska udruga banaka i dalje zauzima stajalište da je konverzijom iz 2015. to pitanje potpuno riješeno”.
Hrvatska udruga banaka smatra da donesenim pravnim shvaćanjem Sud odstupa od svojih dosadašnjih stajališta iznesenih u oglednom postupku, ali i od pojedinih zakonskih odredbi kojima je uređena konverzija. Najavljuju da će banke razmotriti daljnje mogućnosti i pravna sredstva koja im stoje na raspolaganju te pojedinačno odlučiti o njihovoj primjeni.
