U noći s utorka na srijedu istekao rok za prijavu potpora za očuvanje radnih mjesta za ožujak. Potpore je zatražilo 94 tisuće poslodavaca za 550 tisuća ljudi. Odmah se otvaraju i zahtjevi za travanj koji će se zaprimati do početka svibnja.
Porezna uprava zaprimila je pak 82 tisuće zahtjeva za doprinose, a više od 70 posto zahtjeva je već obrađeno, rekao je ministar financija Zdravko Marić za N1 televiziju.
Zaživio je i portal mjere.hr na FINA-i na kojem se kreditni dužnici mogu javiti kako bi bili preusmjereni prema poslovnim bankama, bez obzira na to je li riječ o zahtjevu za moratorij, reprogram kreditnih aranžmana ili za nova likvidna sredstva. Do sada je zaprimljeno nešto manje od tri tisuće zahtjeva.
Zahtjevi za financiranje obrtnih sredstava iznose oko 2 milijarde kuna i sigurno će rasti, rekao je mnistar Zdravko Marić. Dodao je kako je teško procijeniti kolika će biti potražnja, ali da se govorilo o horizontu od 30 milijardi kuna.
U tri mjeseca državi nedostaje 65-70 milijardi kuna
Procjenjuje se da će manjak za financiranje države u sljedeća tri mjeseca iznositi između 65 i 70 milijardi kuna, što uz financiranje mjera za pomoć gospodarstvu zbog epidemije koronavirusa uključuje opće funkcioniranje države te određena dospijeća obveza iz proteklih razdoblja
“U ovim okolnostima pandemije i svih posljedica na gospodarstvo proračun mora pokazati svoju snagu kako bi s jedne strane odgovorio na izazove funkcioniranja države i njenih institucija, a s druge strane su mjere pomoći gospodarstvu koje poduzimamo. Imamo mehanizme kako na to odgovoriti.
Naš je fokus u ovom trenutku na domaćem tržištu, ali paralelno poduzimamo aktivnosti koje su potrebne za iskorak na međunarodna tržišta, kako financijska, tako i prema našim partnerima, međunarodnim financijskim institucijama poput Europske investicijske banke, Svjetske banke i sličnih. U konačnici, tu su i različite sheme koje se pokušavaju osmisliti na razini Europske unije”, poručio je ministar Marić.
“Izvore financiranja ipak prvenstveno moramo tražiti na domaćem tržištu”, dodao je. “To je već u fazi konkretizacije, iako je još niz koraka ispred nas. To podrazumijeva koordinaciju svih, ne samo Vlade i Ministarstva financija kao vodećeg u osiguranju sredstava, nego I Hrvatske narodne banke, poslovnih banaka, mirovinskih fondova… Upogonit ćemo sve ono što možemo upogoniti u ovim okolnostima kako bismo osigurali financiranje i potrebnu razinu likvidnosti. Ako je potrebno napraviti određene zakonske korekcije, napravit ćemo ih.”
Stabilnost mirovinskog sustava je prioritet
Kao i predsjednik Vlade, ministar financija tvrdi kako je održivost mirovinskog sustava osnovni prioritet. Mirovine će biti isplaćene do kraja tjedna, ponovio je Marić.
Što se tiče mirovinskih fondova, oni upravljaju imovinom koja premašuje 110 milijardi kuna, ali nije pitanje njihovih trenutnih priljeva, nego i postojeće aktivnosti, tumači ministar. “ Veliki dio njihovih investicija plasiran je u postojeće državne vrijednosne papire, prvenstveno obveznice. Kao i neke druge zemlje, Hrvatska razmišlja o tome kako da upogoni taj postojeći čimbenik.”
Zdravko Marić je rekao kako je Vlada prvim krugom mjera pokazala da je spremna u kratkom roku upogoniti mjere koje su usmjerene na presudne ciljeve, a to su očuvanje radnih mjesta i očuvanje razine likvidnosti gospodarskog sustava, ali i sustava države. “Moramo biti svjesni: koliko god je gospodarstvo važno za funkcioniranje države, za punjenje proračuna, toliko je važno i funkcioniranje državnih institucija kao preduvjet za gospodarstvo.”
Primjena gospodarskih mjera u najkraćem roku
“Pritisci koji su se događali putem javnog prostora su očekivani, uobičajeni i legitimni. Najvažnije je da većina građana na to gleda trezveno kao i mi. Komentare i prijedloge koje smo dobili uskladili smo i ukomponirali u naš originalni plan i prijedlog, ali pri tome nismo zanemarili da moramo osigurati osnovno funkcioniranje cjelokupne države. Kao vlada smo iskazali veliku razinu povjerenja prema poduzetnicima, prema gospodarstvu. Opravdano je i očekivano da tražimo da nam uzvrate na isti način. Ovu krizu možemo iznijeti samo solidarno, združenim snagama”, poručio je ministar financija.
Rekao je također kako je malo koja država djelomično ili potpuno oslobodila poduzetnike poreznih davanja te da su mjere za pomoć gospodarstvu stupile na snagu vrlo brzo.
“Nakon što je drugi paket mjera izglasan, objavljen je u Narodnim novinama i mjere stupaju na snagu danas (srijeda). Do kraja dana potpisat ću i pravilnik koji regulira potpuno ili djelomično oslobođenje od poreznih davanja. Paralelno idu korekcije u sustavu neizravnih poreza – naplata PDV-a po realizaciji. To će biti objavljeno danas, a na snagu stupa u četvrtak. Sve u najkraćem roku.”
Istaknuo je kako je važno jasno prezentirati mjere: “Svaki put kada razgovaramo o ovim mjerama, pretpostavljamo da to gledaju i oni kojih se to tiče. Želimo da čuju neku dodatnu informaciju, da znaju gdje se trebaju uputiti i slično. Dakle, ključne adrese su Porezna uprava, Hrvatski zavod za zapošljavanje I Financijska agencija”.
Priprema se treći paket mjera
Ministar je najavio da se priprema treći paket mjera za pomoć gospodarstvu koji će biti prezentiran čim bude osmišljen do kraja.
“Postavili smo opći okvir. Naglasak je bio na očuvanju radnih mjesta i likvidnosti poslovnog sektora, ali s vrlo jasnom porukom zaposlenicima. Ideja je da ovih 3250 odnosno 4000 kuna, za koje će država pokrivati i javna davanja, završi kod zaposlenika. Ja apeliram, i nadam se da će poduzetnici koji to mogu tako i učiniti, da poduzetnici iskoriste to kao potporu za dio plaće te da isplate veću plaću.
Sljedeći koraci moraju biti usmjereni na konkretne mjere. Mi gledamo prema građanima, ali gledamo i što će se događati onog prvog dana nakon. U nekom trenutku, ne možemo procijeniti kad, domaća potražnja će biti glavni generator gospodarske aktivnosti. Moramo omogućiti svima nama funkcioniranje u tim okolnostima. Ne smijemo zaustaviti investicijske projekte jer to je ono što generira gospodarsku aktivnost. Ne zanemarujemo izvozne aktivnosti ni dolazak turista, ali nemojmo očekivati da će ublažavanjem krize stranci odmah pohrliti u Hrvatsku. Vjerojatno će se teško odlučivati na bilo kakva putovanja. Zato se moramo fokusirati na nas same, na domaću potražnju.”
Za sada bez rebalansa proračuna
Otkako je na snazi ograničenje kretanja i poslovnih aktivnosti vrijednost fiskaliziranih računa pala je za više od 40 posto . To je najbolji pokazatelj kakva je gospodarska aktivnost u ovom trenutku.
Naravno, postoje razlike među djelatnostima. Najviše su pogođene uslužne djelatnosti – kod nekih pad iznosi i 90 posto. S druge strane neki trgovački lanci su i dalje u pogonu te rade vrlo dobro, poglavito oni koji prodaju prehrambene proizvode, sanitetski I higijenski materijal, zaštitna sredstva.
“Ako bismo pogledali podatke o prihodima državnog proračuna u prvom tromjesečju koje je završeno prije nekoliko dana, dobili bismo dojam da je situacija na prihodovnoj strani sasvim normalna i pod kontrolom. No, u travnju, svibnju i lipnju očekujemo snažnu refleksiju spomenutih podataka o fiskaliziranim računima na punjenje proračuna. Prihode proračuna planiramo na minimalnoj razini, a ova brojka od 65 do 70 milijardi kuna je ukupna potreba za rashodima. Nju ćemo tek manjim dijelom umanjiti prihodima proračuna, a većim dijelom različitim oblicima primitaka, odnosno zaduživanjem.”
Marić je podsjetio da u travnju kreću poticaji za poljoprivredu: “Ti poticaji ne smiju stati. Sad smo vidjeli koliko je poljoprivreda važna za Hrvatsku”.
Za sada nema potrebe za rebalansom proračuna jer Vlada ima mogućnost preraspodjele stavki u proračunu, a dio tih mjera bit će predstavljen na sjednici Vlade u četvrtak.
