Zeleni i kripto rizici nove su prijetnje financijskim tržištima

Kada bi mirovinski fondovi samo jedan posto svog portfelja alocirali u kriptovalute, rizična vrijednost njihova portfelja porasla bi čak 5 puta, odnosno s otprilike 5 na 25 posto. A takav bi rizik bio posebno visok ako imamo u vidu vremenski horizont njihova ulaganja

77
prijetnje financijskim tržištima
Ante Žigman: Hipotetsko ulaganje čak i malog dijela portfelja od 1%, izložilo bi institucionalne investitore značajnim potencijalnim gubitcima

Zeleni rizici, odnosno rizici povezani s mogućim (ne)uspjehom klimatskim promjena, krizom prirodnih resursa, ekstremnim vremenskim uvjetima i gubitkom biološke raznolikosti, te rizici zbog rasta ulaganja u kriptovalute nove su prijetnje financijskim tržištima, poručio je predsjednik Upravnog vijeća Hanfe Ante Žigman s konferencije “Izazov promjene: Novi obzori” koja je u četvrtak i petak, 21. i 22. listopada, održana u Rovinju.

“Temperatura rizika na financijskim tržištima raste i trebamo ih biti svjesni. Već smo svjedoci rasta kamatnih rizika i rizika rasta inflacije te pregrijavanja zbog volatilnog vrednovanja na financijskom tržištu, a ono što se posebno ističe na domaćem financijskom tržištu je rizik koncentracije ulaganja. Na dioničkom tržištu pet izdavatelja čine 57 posto porftelja burze, dok su ulaganja institucionalnih investitora, posebno mirovinskih fondova,  orijentirana na obveznički porftelj. Glavnina tog dijela portfelja odnosi se na upisane obveznice Republike Hrvatske. Mali ulagatelji (stanovništvo) kao najznačajniji ulagatelji sektora financijskih usluga pritom su indirektno značajno izloženi kreditnom riziku. Taj rizik dodatno se potencira u uvjetima rasta zaduženosti države zbog negativnih okolnosti nastalih uslijed koronakrize. Uz ove rizike, posebno moramo biti svjesni i pojave novih rizika”, rekao  je Žigman.

“Prljavi portfelj” Europske centralne banke

Prije svega, istaknuo je, to su zeleni rizici, odnosno rizici povezani s mogućim (ne)uspjehom klimatskim promjena, krizom prirodnih resursa, ekstremnim vremenskim uvjetima i gubitkom biološke raznolikosti. Oni neminovno jačaju, a ritam smanjivanja ulaganja u fosilna goriva nije tako jak da može podržati sve što je zacrtano Pariškim sporazumom. Uvođenje poreza na emisije ugljikova dioksida te sustava kvota taj bi proces mogao ubrzati. Trenutno je na globalnoj razini uspostavljeno oko 37 takvih inicijativa oporezivanja i ograničavanja emisija ugljikova dioksida.

Međutim, one su također nedostatne kako bi se ostvarili klimatski ciljevi s obzirom na to da one pokrivaju manje od jedne petine ukupne svjetske emisije.

S druge strane, portfelj Europske centralne banke je i dalje relativno “prljav” jer sadrži dosta nezelenih vrijednosnih papira. Monetarno usporavanje inflacije može ubrzati proces zelene transformacije (smanjenje programa otkupa obveznica i to više onih koji nisu ekološki prihvatljive, a koje trenutno dominiraju u bilanci ECB-a). No, to bi, paradoksalno, moglo u kratkom do srednjem roku doprinijeti inflacijskim pritiscima. Ipak, dugoročno gledano, ne postoji alternativa.

Kripto rizici

Uz zelene rizike primjetno rastu rizici zbog povećanih ulaganja u kriptovalute. Sredinom listopada 2021. veličina kriptotržišta mjerena tržišnom kapitalizacijom premašila je vrijednost kapitalizacije Applea. Unatoč tome, veličina kriptotržišta još uvijek je relativno mala u usporedbi s tradicionalnim financijskim tržištima – iznosi svega 2,6 posto tržišne kapitalizacije globalnih dioničkih tržišta.

“Trend rasta transakcija određenih kriptovaluta ukazuje na njihovu sve širu upotrebu koja je dodatno ubrzana koronakrizom. Tako se u srpnju 2021. kriptovalutom Ethereum provodilo više od 1,1 milijuna dnevnih transakcija. Imajući u vidu relativno široku primjenu ethereuma kao platforme na kojoj se razvijaju pametni ugovori i decentralizirane aplikacije, izgledno je da će se taj trend nastaviti i u narednom razdoblju”, ocijenio je Žigman.

Iako su u posljednje tri godine kriptovalute donosile vrlo visoke prinose, ne treba zaboraviti rizik zbog vrlo visoke neizvjesnosti povrata. Hanfa je napravila mini simulaciju i došla do zaključka da je rizikom prilagođeni povrat od ulaganja u najpoznatije kriptovalute ispod prinosa mirovinskih fondova C kategorije, odnosno približno na razini prinosa fondova B kategorije.

Kada bi mirovinski fondovi samo jedan posto svog portfelja alocirali u kriptovalute, rizična vrijednost njihova portfelja porasla bi čak 5 puta, odnosno s otprilike 5 posto na 25 posto. A takav bi rizik bio posebno visok, ako imamo u vidu vremenski horizont na kojem mirovinski fondovi ulažu (30 – 40 godina). To je horizont na kojem rijetki događaji postaju izgledni. Zato na pitanje ulagati li u kripto ili ne, Žigman odgovara: “Ipak bolje ne”.

Oporavak profitabilnosti i imovine fondova

Žigman je istaknuo da su fondovi, zahvaljujući stabilizaciji tržišta i monetarnim mjerama, u oporavku. Do kraja rujna 2021. neto imovina obveznih mirovinskih fondova dosegnula je 129,1 milijardi kuna, što je 14,6 posto više nego na kraju 2019. godine, dok je neto imovina UCITS fondova dosegla 95,3 posto vrijednosti neto imovine s kraja 2019. godine.

Sve više se može očekivati da će fondovi se okretati ulaganjima u dionice i inozemnim tržištima. Izmjene zakona o alternativnim investicijskim fondovima koji su u četvrtak stupile na snagu također će liberalizirati ulaganja i omogućiti nove prilike za financiranje gospodarstva.