Vjerojatno ste već čuli savjet milijardera i investitora Warrena Buffetta kako je za većinu ljudi najbolje ulagati u S&P indeksne fondove. Buffet je dosljedan u tom mišljenju i više ga je puta ponavljao u različitim prilikama. Vjeruje da je takvo ulaganje najbolji način da se ublaže rizici kojima bi ulagači bili izloženi ulaganjem u pojedinačne dionice.
“Trik nije odabrati pravu tvrtku. Trik je kupiti sve velike kompanije preko indeksnog fonda S&P 500 i to činiti dosljedno i na vrlo, vrlo jeftin način”, rekao je Buffett za CNBC 2017.
S&P 500 je dionički indeks koji prati učinak oko 500 dionica velikih američkih kompanija, uključujući Amazon, Googleovu matičnu kompaniju Alphabet, Metu i Visu. Iako indeks nije imun na ukupne tržišne oscilacije, dugoročni ulagači povijesno su ostvarivali prosječan povrat od gotovo 10 posto godišnje.
No, kao i kod svakog ulaganja, važno je napomenuti da se prethodni učinak ne može koristiti za predviđanje budućih rezultata.
CNBC izračunao je koliko biste zaradili da ste uložili 1.000 dolara u S&P 500 prije otprilike godinu dana, pet godina i deset godina:
- da ste uložili 1.000 dolara u S&P 500 prije otprilike godinu dana, vaše bi ulaganje na dan 20. travnja 2023. vrijedilo oko 942 dolara.
- da ste uložili 1.000 dolara u S&P 500 prije otprilike pet godina, vaše bi ulaganje naraslo na oko 1.689 dolara na dan 20. travnja 2023.
- da ste uložili 1.000 dolara u S&P 500 prije deset godina, iznos bi se do 20. travnja ove godine više nego utrostručio na 3.217 dolara.
Zašto indeksni fondovi mogu biti pametna investicija?
Iako ne možete izravno ulagati u sam indeks, odabirom kupnje uzajamnog ili ETF indeksnog fonda koji ulaže u dionice u sastavu indeksa S&P 500 zapravo se izlažete temeljnim dionicama indeksa. Financijski stručnjaci općenito smatraju takve vrste fondova manje rizičnima od ulaganja u pojedinačne dionice. Disperzijom ulaganja na oko 500 tvrtki smanjujete šanse da bi pad vrijednosti bilo koje pojedine dionice naštetio izvedbi vašeg portfelja.
Osim toga, budući da se indeksni fondovi smatraju “pasivnim” strategijama, obično je riječ o jeftinijim ulaganjima. Indeksni fondovi samo prate izvedbu referentne vrijednosti i stoga nije potreban menadžer koji će “upravljati” fondom, kao što je slučaj s “aktivnim” strategijama. Rezultat toga je da su prosječne godišnje naknade koje naplaćuju prosječni pasivni fond niže od naknada koje zaračunavaju aktivni fondovi.
