Analitička tvrtka Juniper Research, specijalizirana za prepoznavanje i procjenu novih tržišnih sektora visokog rasta unutar digitalnog ekosustava, objavila je četvrti skup svojih predviđanja za tržište fintecha i plaćanja. Izdvojili su pet trendova: prelazak tržišta POS uređaja na softverska POS rješenja, sintetički identitet kao izazov za sustave verifikacije identiteta, regulativu koja potiče instant plaćanja, pilot projekte centralnih banaka koje razvijaju vlastite digitalne valute te otvoreno bankarstvo kao izazov tradicionalnom kartičnom plaćanju u eTrgovini. U nastavcima smo obradili Juniperovu analizu svakog od ovih pet trendova, a u posljednjem nastavku tema je može li otvoreno bankarstvo ugroziti tradicionalne modele plaćanja u eTrgovini.
>>Fintech i plaćanja – trendovi (1): POS tržište se okreće Soft POS-u
>>Fintech i plaćanja – trendovi (2): Sintetički identitet – izazov sustavima za verifikaciju
>>Fintech i plaćanja – trendovi (3): Instant plaćanja
>>Fintech i plaćanja – trendovi (4): Pilot projekti digitalnih valuta središnjih banaka
Otvoreno bankarstvo na britanskom i europskom tržištu sazrelo je prvenstveno zahvaljujući regulatornim intervencijama i fintech entuzijazmu prilikom implementacije prakse otvorenog bankarstva. Inicijative su ubrzane posljednjih godina zahvaljujući pojačanom interesu korisnika koji su zadovoljni dosadašnjim iskustvima te smanjenju troškova usluga banaka.
Juniper Research definira otvoreno bankarstvo kao “praksu dijeljenja i do određene mjere kontrole osobnih financijskih informacija između financijskih institucija i providera treće strane (TPP – Third-party Providers), uglavnom u obliku fintech programera, uz pristanak korisnika putem upotrebe API-ja (Sučelja za programiranje aplikacija)”.
Bankarske usluge postale su dostupnije
Otvoreno bankarstvo pomoglo je TPP-ovima da prošire svoju ponudu izvan samog bankarstva. No, otvoreno bankarstvo također je povoljno za banke, unatoč percipiranom gubitku skrbništva nad njihovim podacima, jer su bankarske usluge postale dostupnije.
Nadalje, otvoreno bankarstvo može pomoći da velike tehnološke kompanije iskoriste svoje tehnologije za kreiranje prilagođenih usluga u skladu s preferencijama korisnika i/ili ekonomskim ograničenjima, pretvarajući se u financijske institucije manjeg obima.
Tradicionalni bankarski proizvodi i usluge TPP-ova postali su dostupniji i “praktičniji”, a klijenti mogu proaktivno upravljati svojim financijama i oblikovati razvoj novih financijskih ponuda. To je osobito vidljivo kod digitalnih plaćanja u eTrgovini, gdje je otvoreno bankarstvo najviše prihvaćeno. To uključuje podršku za nove oblike valuta (npr. kriptovalute), kao i druge transakcijske medije, poput digitalnih novčanika i kartica.
Otvoreno bankarstvo egzistira u prostoru između financijskih institucija i TPP-ova zahvaljujući dijeljenju financijskih podataka. Prije pojave propisa PSD2 (Druga verzija Direktive o platnim uslugama) u EU i regulatornih intervencija Ujedinjenog Kraljevstva (npr. Naredba iz 2017. i Zakonodavstvo o otvorenom bankarstvu iz 2018. kojom se nalaže da devet najvećih banaka u UK osiguraju standardizirane otvorene API-je za korištenje licenciranih fintech kompanija), dijeljenje podataka smatralo se alatom za procjenu kreditne sposobnosti i bilo je ograničeno na međubankarsku praksu. Sada se doživljava kao koncept koji utire put stvaranju novih poslovnih modela za banke i poduzeća, ali i kao ključni pokretač za razvoj rješenja koja su dio svakodnevnih financijskih aktivnosti.
Tehnološki i konceptualni aspekt otvorenog bankarstva
Otvoreno bankarstvo možemo promatrati s dva aspekta: tehnološkog i konceptualnog. Prvo se odnosi na tehničku infrastrukturu koju pokreću API-ji, koja postoji u tandemu s korisničkim kanalima i linijama proizvoda/usluga, a predstavlja nadogradnju temeljnih bankovnih sustava. Na temelju ove infrastrukture otvoreno bankarstvo izgradilo je portfelj rješenja u brojnim segmentima, od osnovnih bankarskih usluga, kreditiranja do osiguranja, koja povezuju druge tržišne aktere s bankama i njihovim klijentima. Konceptualna perspektiva predstavlja nematerijalni aspekt otvorenog bankarstva koji se sastoji od dodanih vrijednosti, financijske transparentnosti, svijesti kupaca, uključenosti regulatora i zabrinutosti zbog sigurnosti i privatnosti podataka.
Otvoreno bankarstvo nalazi se na sjecištu ovih dviju perspektiva, djelujući kao poveznica financijskih institucija i fintecha sa širim društvom i regulator njihove interakcije. Stoga je prirodno da tržišni status proizlazi iz međuodnosa API-ja, propisa, financijskih institucija i fintecha te percepcije klijenata o otvorenom bankarstvu.
Otvoreno bankarstvo ima potencijal da bude vrlo konkurentno plaćanju karticama kao tradicionalnom modelu plaćanja. Ipak, postoje mnoge prepreke koje se moraju prevladati kako bi se osigurala šire prihvaćenost plaćanja utemeljenog na otvorenom bankarstvu. Te je prepreke većina kartičnih modela plaćanja uspješno prebrodila. Otvoreno bankarstvo još uvijek ima prostora da prevlada prepreke i uhvati korak s kartičnim plaćanjem, pa i da ga nadmaši nudeći bolje korisničko iskustvo.
Četiri ključne prepreke
Četiri su ključne prepreke koje otvoreno bankarstvo mora prevladati kako bi postalo vodeći način plaćanja. Otvoreno bankarstvo mora pronaći način kako spriječiti i kontrolirati prijevare do kojih dolazi prilikom plaćanja putem otvorenog bankarstva. Otvoreno bankarstvo može se koristiti za borbu protiv prijevara, ali to može rezultirati i povećanjem lažnih aktivnosti.
Na primjer, očekuje se da će otvoreno bankarstvo potaknuti broj digitalnih transakcija, s obzirom na to da će digitalna plaćanja postajati brža i praktičnija. Kibernetički kriminalci to vide kao priliku da prikriju nedopuštene transakcije unutar ogromnog volumena transakcija. Nadalje, otvoreno bankarstvo može negativno utjecati na sposobnost banaka i drugih financijskih institucija da kvalitetno profiliraju prijevare, s obzirom na to da će se transakcije moći obavljati i preko većeg broja organizacija. U takvom okruženju postojeći sustavi za otkrivanje bankovnih prijevara možda više neće biti dovoljni za učinkovito upravljanje rizicima prijevare.
Otvoreno bankarstvo može stvoriti dodatni potencijal za prijevaru s financijskim podacima klijenata koji se konsolidiraju u jedno korisničko sučelje pomoću određenih aplikacija za upravljanje novcem trećih strana. To znači da bi prevaranti mogli dobiti pristup pregledu svih računa u klijentovom portfelju za cijelu tvrtku, odnosno pristup osjetljivijim podacima o klijentima, dobivajući bolji uvid u to na kojim korisničkim računima je najviše imovine koja se kasnije može ciljati.
Smanjiti rizik od prijevara
Dobavljači otvorenog bankarstva, uključujući TPP-ove i financijske institucije, kao i regulatorna tijela, moraju preuzeti odgovornost za smanjenje rizika od lažnih aktivnosti koje se provode putem otvorenog bankarstva. Više nije prihvatljivo jednostavno tvrditi da je otvoreno bankarstvo mreža i da dobavljači nisu odgovorni za zlouporabe od strane kriminalaca. Umjesto toga, dobavljači, financijske institucije i regulatori moraju surađivati kako bi pronašli načine za smanjenje rizika od prijevare do koje dolazi putem otvorenog bankarstva i kako bi osigurali da su uspostavljene učinkovite procedure za sprječavanje prijevara, pružajući istu sigurnost kao kod kartičnog plaćanja.
Na primjer, sustavi za otkrivanje i sprječavanje prijevara moraju više upotrebljavati umjetnu inteligenciju prilikom analize sve većeg obujma transakcija. To će pomoći da se smanji broj lažnih transakcije i prepoznavanje lažnih aktivnosti u stvarnom vremenu na svim bankovnim kanalima.
Zaštita potrošača
Još jedan izazov za otvoreno bankarstvo je kako zaštititi potrošača. Na primjer, u slučajevima lažne kupnje ili prijevare potrošača, oni prilikom kartičnih transakcija mogu dobiti povrat. To pomaže u zaštiti potrošača od prijevare. Ako otvoreno bankarstvo razvije mogućnosti zaštite potrošača, porast će povjerenje klijenata u usluge otvorenog bankarstva, što će pak doprinijeti dugoročnom rastu.
Jedna od najvažnijih prepreka koju treba prevladati jest da dobavljači putem otvorenog bankarstva moraju imati mogućnost da pouzdano generiraju prihod i zarađuju. Kako bi otvoreno bankarstvo doista osiguralo rast i bilo široko primjenjeno, dobavljači u tom segmentu moraju klijentima dugoročno osigurati pristup korisnim uslugama. Ponuda inovativnog i korisnog rješenja nije dovoljna ako poslovni model ne može adekvatno generirati novac. Kod tradicionalnog kartičnog plaćanja uspješno je osmišljeno kako omogućiti pouzdano generiranje značajnog prihoda, a da to ne utječe negativno na krajnje korisnike. Dobavljači u segmentu otvorenog bankarstva moraju učiniti isto.
Osigurati generiranje prihoda
Tržište je već doživjelo gašenje nekih izvrsnih rješenja, poput Yolta, zbog nemogućnosti generiranja dovoljnog prihoda unatoč tome što nude korisno i kreativno rješenje. Dobavljači u segmentu otvorenog bankarstva moraju pronaći načine da osiguraju vlastiti opstanak i generiranje prihoda, dok i dalje nude korisna i kreativna rješenja i pošteno se odnose prema korisnicima, inače otvoreno bankarstvo nikada neće biti prihvaćeno kako što je prihvaćeno kartično plaćanje.
Pružanje klijentima uvida u njihove financije
Posljednji čimbenik koji otvoreno bankarstvo treba prevladati je možda onaj u kojem najučinkovitije može nadmašiti kartično plaćanje, a to je pružanje klijentima uvida u njihove financije. Otvoreno bankarstvo već je puno napravilo kako bi klijentima osiguralo bolji uvid u stanje njihovih financija, posebno putem usluga kao što je PFM (Personal Finance Management – osobno upravljanje financijama). Trenutačno, kartična plaćanja mogu pružiti samo ograničenu vidljivost korisnikovih transakcija i ponavljajućih plaćanja, kao što je davanje obavijesti o nadolazećim ili dovršenim transakcijama. Otvoreno bankarstvo posjeduje mogućnosti da nadiđe vidljivost koju pružaju kartična plaćanja.
