Prema europskim direktivama moramo odlagati više od polovine otpada. Samo su neki hrvatski gradovi do sada ispunili taj cilj. Više od polovine otpada još uvijek završava na odlagalištu. No, dok hvatamo korak s razvijenim državama nemamo postrojenja kako bismo taj odvojeni otpad iskoristili.
U kampanji za odvajanje otpada prednjače veliki gradovi i sjeverni dio Hrvatske. Iz europskih fondova dobili smo novac za nabavu kanti, ali nemamo dovoljno sortirnica i kompostana, navodi novinarka Maja Antonić za Hrvatski radio. Mnogo je polemika oko svrsishodnosti i učinkovitosti realiziranih regionalnih centara za gospodarenje otpadom, a neki od njih su još uvijek na papiru.
“Imamo nedostatak infrastrukture i poprilično jogunaste korisnike, odnosno određene probleme na svim razinama. I u komunalnim poduzećima, i u privatnim davateljima javne usluge. A trebali bismo svi podmetnuti leđa i krenuti zajedno u istom pravcu”, rekla je savjetnica u Udruzi gradova Sonja Polonijo novinarki Hrvatskog radija Maji Antonić za dnevno informativnu emisiju Aktualno u 17 u nedjelju.
Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost neprestano provodi natječaje kako bi se ciljevi kružne ekonomije ubrzali, rekla je pak za Hrvatski radio načelnica Sektora za zaštitu okoliša Aleksandra Čilić: “To su projekti koji se financiraju iz Nacionalnog plana otpornosti i oporavka. Poziv za sortirnice je zatvoren, poziv za postrojenja za biološku obradu odnosno kompostane i bioplinska postrojenja je još uvijek otvoren. Otvoren je i natječaj za izgradnju reciklažnih dvorišta”.
Projekte treba pripremiti na vrijeme
Novaca dakle ima, ali treba na vrijeme pripremiti projekte. “Treba imati spremne projekte, a ne tražiti projektante kad se poziv otvori i razmišljati gdje ćete smjestiti neki objekt. Morate znati što hoćete, na koji način će se organizirati sustav gospodarenja otpadom na području jedinice lokalne samouprave”, poručuje Čilić te zaključuje: “Spremnost projekata je najbitnija”.
“Treba napraviti projekte, dobiti dozvole, kandidirati ih za financiranje i staviti što prije u pogon”, slaže se Polonijo.
Gospodarenje komunalnim otpadom je u ovlasti jedinica lokalne samouprave dio je sustava reciklaže, a sustav reciklaže je pak dio sustava kružnog gospodarstva. Taj je sustav složen, a sadašnji Zakon o gospodarenju otpadom ne odgovara zadanim ciljevima i potrebama i treba ga mijenjati, zaključuju stručnjaci.
>>U Hrvatskoj je veliki problem što učiniti s odvojeno prikupljenim otpadom
>>Efikasnije gospodarenje otpadom prvi je korak prema kružnom gospodarstvu
