Ideja održivosti u poslovanju, uključujući ideju da tvrtke imaju određenu odgovornost po tom pitanju – može se pratiti od ranih sedamdesetih godina prošlog stoljeća kada su znanstvenici objavili IPAT, prvi pokušaj izračuna utjecaja ljudi na okoliš. Od tada tvrtke razmatraju koncept održivosti. Kako učinci klimatskih promjena postaju sve očitiji, a potrošači zahtijevaju od korporacija da učine više, održivost u poslovanju prerasla je iz razmatranja u imperativ. Jedan od elemenata održivosti koji se brzo mijenja je gospodarenje otpadom, piše Tihomir Dokonal u časopisu Tehnoeko.
Primarni napori prema cirkularnosti u gospodarenju otpadom uključuju izgradnju industrijskih ekosustava za prikupljanje, ponovnu upotrebu i recikliranje otpada, prilagođavajući se pri tom brzo rastućoj potražnji.
Ključni element napretka prema cirkularnosti sustava je kombiniranje prednosti mehaničkog recikliranja s inovacijama u naprednoj tehnologiji recikliranja. Dok industrija radi na smanjenju ugljičnog otiska primjenom naprednih metoda recikliranja, mehaničko recikliranje još uvijek manje utječe na okoliš. Drugim riječima, ima smisla mehanički reciklirati ono što možemo, budući da postoje tržišta za obje vrste materijala. Mnoge trenutne inicijative podržavaju oba tržišta.
Okosnica svake infrastrukture za recikliranje je oprema za razvrstavanje, koja pomaže odrediti koji će se materijali reciklirati i kako. Kako se potražnja za recikliranjem povećala, i sve više materijala dolazi do pogona, rasla je potreba za učinkovitijom i točnijom tehnologijom sortiranja, a tehnološke tvrtke su se utrkivale da zadovolje tu potrebu.
Optičko razvrstavanje i automatizacija
Optička oprema za razvrstavanje već je neko vrijeme jedan od glavnih pokretača razvoja kada govorimo o upravljanju otpadom, a tržište brzo raste — stručnjaci predviđaju da će do 2027. dosegnuti 3,8 milijardi dolara, uz prosječnu godišnju stopu rasta od 9,3 posto.
Jedna od tvrtki koja razvija nove tehnologije sortiranja je Machinex iz Kanade, koja u svojim optičkim jedinicama koristi hiperspektralne kamere. U usporedbi s tradicionalnim tehnologijama optičkih senzora, hiperspektralne kamere poboljšavaju detekciju ambalaže i identificiraju materijal s većom točnošću, što dovodi do povećane stope oporabe za razne materijale.
Druga tehnologija koja ima veliki utjecaj u djelatnosti gospodarenja otpadom je robotika. AMP Cortex, sustav koji je razvila američka tvrtka AMP Robotics, automatizira procese identifikacije i razvrstavanja prikupljenog miješanog otpada namijenjenog recikliranju, izvršavajući 80 radnji u minuti uz točnost do 99 posto. Zahvaljujući takvim tehnologijama pogoni za recikliranje dobivaju sve više materijala.
Pojednostavljenje postupka recikliranja
Naravno, tehnologija sortiranja i recikliranja može utjecati samo ako materijali dospiju do pogona za recikliranje. Bitan dio transformacije otpada je učinkovit sustav prikupljanja otpada.
Američke tvrtke Waste Management i Dow udružile su se kako bi osigurale da više reciklabilnih materijala stigne od domova građana do postrojenja za recikliranje. Na odabranim tržištima pokrenule su pilot projekt prikupljanja plastične folije u američkim kućanstvima. Plastična folija je materijal s najnižom ukupnom stopom recikliranja – do pokretanja ovog programa iz kućanstava se prikupljao samo jedan posto folije. Očekuje se da će kroz program godišnje biti prikupljeno oko 120.000 metričkih tona plastične folije koja bi inače završila na odlagalištima.
Napori da se zatvori krug kružnog gospodarstva moraju obuhvatiti prikupljanje, razvrstavanje, recikliranje, a zatim opet povratak na početak kako bi sve više recikliranih materijala u nekom novom obliku ponovo došlo do potrošača.
Konsolidacija industrije
Očekuje se da će se u 2023. nastaviti trend konsolidacije u industriji gospodarenja otpadom. Zbog izazova u vezi s radnom snagom i opskrbnim lancem, koje je dodatno pogoršala pandemija, manji operatori sve teže drže korak. Osim toga, sve veći broj privatnih ulagača i investicijskih fondova vođenih ESG-om nastoji se proširiti na tržište otporno na recesiju.
Istodobno, izvori iz industrije vjeruju da bi broj novoosnovanih tvrtki za gospodarenje otpadom mogao opadati zbog visokih kapitalnih zahtjeva prilikom ulaska na tržište i operativnog zamora koji dio postojećih operatora tjera na prodaju. Ako se takav trend nastavi, a postojeći igrači nastave s konsolidacijom tržišnog udjela, postavlja se pitanje hoće li se i kako to utjecati na cijene i portfelj ponuđenih usluga.
Kemijsko recikliranje plastike
Plastika je trenutno jedan od najkontroverznijih materijala kada govorimo o recikliranju, a u 2023. rasprava bi mogla dodatno polarizirati industriju. Jedno od pitanja jest: koje se vrste plastike doista mogu reciklirati.
Očekuje se da bi ove godine u SAD-u mogao biti donesen niz zakona vezanih uz postupanje s plastikom kojima bi se regulirala njena uporaba i zbrinjavanje. Sve više američkih saveznih država kemijsko recikliranje reklasificira kao proizvodni proces umjesto kao gospodarenje otpadom. Zagovornici u tome vide poslovnu priliku i rješenja za plastiku koja završava na odlagalištu, dok ekolozi pak upozoravaju da te tehnologije ne smanjuju proizvodnju plastike, a potiču zagađenje. Očekuje da bi novi propisi mogli potaknuti nove poslovne pothvate u vezi s plastikom, posebice s obzirom na to da u raznim industrijama raste potražnja za recikliranim materijalima.
Transformacija flote
Vodeće tvrtke koje se bave otpadom okreću se ekološki prihvatljivijim vozilima. Za sada je u prvom planu plin, no sve više njih se okreće vozilima na električni pogon. U međuvremenu, održavanje postojećih resursa voznog parka u ispravnom stanju — dizelskih, plinskih i svih ostalih — veliki je izazov. Problemi u lancima opskrbe posljednjih su godina zaoštrili konkurenciju prilikom nabave novih vozila i pridonijeli dugim rokovima isporuke, dok su postojeći resursi suočeni s nedostatkom kamiona i vozača, ali i dijelova za popravak i mehaničara, što možemo vidjeti i na primjeru zagrebačke Čistoće.
Ekološka pravda
U posljednje državne odnosno političke institucija počele su kroz donošenje zakona o ekološkoj pravdi usmjeravati financijska sredstava na rješavanje izazova u ekološki ugroženim zajednicama koje se već desetljećima bore protiv zagađenja. Jesu li te investicije imale mjerljiv ili značajan učinak – i što bi to moglo značiti za gospodarenje otpadom – moglo bi biti jedna od važnijih tema 2023. godine.
Prilagodba klimatskim rizicima
Svjedoci smo intenzivnih vremenskih nepogoda koje utječu i na prikupljanje otpada i recikliranje. Kamioni zapinju u snježnoj oluji, oštećuju se kontejneri za prikupljanje otpada, velike vrućine ugrožavaju radnike koji prikupljaju otpad… Američka uprava za sigurnost i zdravlje radi na standardima kojima bi se prevenirali rizici zbog velikih vrućina na radnom mjestu. Američki gradovi, poput New Yorka, pripremaju plan za hitne slučajeve i rješenje za dijelove koji su snažno izloženi poplavama i drugim vremenskim nepogodama.
Bioplin
Milijuni dolara ulažu se u projekte odlagališta otpada i anaerobne digestije, a analitičari specijalizirani za industriju gospodarenja otpadom vide u bioplinu značajan neiskorišten potencijal. No, odlaganje je još uvijek jeftinija alternativa u mnogim područjima, a kompostiranje ostaje jeftinija infrastrukturna opcija za recikliranje organskih tvari od anaerobne digestije.
Cjeloviti tekst objavljen je u časopisu Tehnoeko br. 103 (01/2023), autor: Tihomir Dokonal; / Sva prava pridržana @Tehnoeko
