Koordinacija veledrogerija, Udruga ljekarnika i Udruga proizvođača lijekova pri HUP-u u srijedu su ponovno upozorile da je dug bolnica za isporučene lijekove dosegnuo 6,5 milijardi kuna i da će na kraju ograničenu opskrbu lijekovima najviše osjetiti pacijenti. Konferenciju za novinare su simbolički odražali u 12 sati i pet minuta, kako bi i time pokazali da vremena za čekanje više nema.
Unatoč zahtjevima, do sastanka s nadležnima nije došlo niti je predložen način rješavanja duga, a situacija s neplaćanjem je alarmantna, upozorava predsjednica HUP-ove Koordinacije veledrogerija Diana Percač: “To je ogroman iznos koji ozbiljno ugrožava dostupnost lijekovima i medicinskim proizvodima zbog toga što su bolnice prestale plaćati veledrogerijama, Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje je prestao plaćati ljekarnama, ljekarne su prestale plaćati veledrogerijama, veledrogerije su prestale plaćati dobavljačima, a dobavljači su prestali plaćati svojim dobavljačima”.
Gotovo svakog dana jedna nova bolnica zbog duga ulazi u poseban režim isporuke lijekova i medicinskih proizvoda. U posebnom režimu su trenutačno 22 bolnice i očekuje se da će se od početka travnja ovaj model primjenjivati za većinu bolnica, kaže Percač.
Od prosinca do kraja veljače dug je narastao je za više od 900 milijuna kuna, a ukupni dug premašio je četiri posto državnog proračuna.
U posebnom režimu su trenutačno 22 bolnice i očekuje se da će se od početka travnja ovaj model primjenjivati za većinu bolnica
Da je situacija sve lošija upozorava i predsjednik Udruge ljekarnika Ante Mandić: “U ovom tjednu, za razliku od situacija koja je bila prethodnih tjedana, postoje u Hrvatskoj ljekarne koje od veledrogerija s kojima surađuju nisu mogle nabaviti sve lijekove koji trebaju njima, odnosno njihovim pacijentima”. Od sredine siječnja ljekarnama nije uplaćena niti jedna kuna.
“Kašnjenje u plaćanju duga prema ljekarnama sa 70-80 dana prošle godine udvostručilo se na više od 160 dana, a u posljednjih godinu dana dug ljekarnama narastao je na ukupno 1,7 milijardi kuna”, rekao je Mandić. Dodao je da značajan broj ljekarni neće moći izdržati plaćanje ako veledrogerije zatraže podmirenje dospjelog duga, što znači da bi bankrotirale, a to je posebno velik problem u manjim sredinama jer bi to ugrozilo dostupnost lijekova.
Vlada će napraviti sve da ne dođe do nedostatka lijekova te će rješavati dugove dinamikom kojom je to moguće u ovom trenutku, poručuje ministar zdravstva Vili Beroš.
“Vjerujem da će Vlada kroz konzultacije među resorima pronaći način kako riješiti problem”, rekao je Beroš.
Apsurd je da imamo manju potrošnju lijekova, a nikad goru situaciju s likvidnošću, odnosno naplatom, poručio je pak predsjednik Hrvatske udruge poslodavaca Mihael Furjan,
“Kada govorimo o generičkim lijekovima, 15 posto je manja prodaja od početka godine u usporedbi s istim razdobljem prošle godine. Dio proizvodnog asortimana kojim se liječe prehlade je pao oko 70 posto. To je posljedica nošenja maski i manjeg intenziteta društvenih aktivnosti. Onkologija je pala 20 do 30 posto, što je posljedica manjeg broja dijagnostičkih zahvata”, rekao je Furjan.
Predsjednik Udruge proizvođača lijekova pri HUP-u Jerko Jakšić naglasio je da su proizvođači, iako zadnji u lancu naplate, prvi u lancu distribucije pa je u interesu više od 5000 zaposlenih i 10.000 dobavljača rješavanje sadašnje situacije. Podsjetio je da je Hrvatska bila jedna od rijetkih zemalja koja u doba izbijanja covid krize nije imala problema s opskrbom lijekova.
“Zdravstveni sustav je zbog neplaćanja već funkcionira ograničeno pa tražimo hitno podmirenje duga za već isporučene lijekove i medicinske proizvode. U protivnom, veledrogerije će u idućim tjednima biti prisiljene pokrenuti tužbe i blokade bolnica”, poručila je Percač.
“Nelikvidnosti nema nigdje drugdje u hrvatskom gospodarstvu osim u opskrbi lijekovima, što je izazvano neplaćanjem države. Država mora hitno razgovarati s nama i ponuditi nam neko dugoročno rješenje”, zaključio je Furjan.