Kako bi ubrzao gradnju novog centra za gospodarenje otpadom, Grad Zagreb raskinut će ugovor s koncesionarom centralnog uređaja za pročišćavanje otpadnih voda. To je konzorcij zagrebačke Vodoprivrede i dviju njemačkih tvrtki koji je ugovor o koncesiji potpisao još 2000. s istekom za četiri godine. Na istom zemljištu u Resniku predviđena je gradnja pogona za zbrinjavanje otpada.
„Zemljište na kojem se nalazi pročistač otpadnih voda je zemljište koje je u Prostornom planu Grada Zagreba, pored već izgrađenog pročistača, predviđeno za izgradnju centra za gospodarenje otpadom. Zato je ovo strateški najbitnije zemljište na području grada Zagreba. Problem je što je to zemljište pod koncesijom do kraja 2028. godine, što znači da je za bilo kakvu gradnju na njemu potrebna suglasnost privatnog koncesionara”, objasnio je razlog raskida ugovora zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević na redovitoj konferenciji za medije utorkom. Naime, koncesionar nije bio spreman na suradnju u izgradnji pogona za zbrinjavanje otpada.
Grad Zagreb može stupiti u posjed vrijednog zemljišta u roku od šest mjeseci, objasnio je gradonačelnik: „Ja ću danas uputiti prijedlog za pokretanje procedure raskida koncesijskog ugovora na Gradsku skupštinu, koja će o tome odlučivati 25. siječnja. Ako Gradska skupština donese tu odluku, a vjerujem da hoće, slijedi rok od šest mjeseci za proces preuzimanja upravljanja nad samim pročistačem i nakon toga Grad Zagreb ne samo da kroz svoju tvrtku ViO upravlja pročistačem, nego dolazi u posjed ovog zemljišta te može dalje nesmetano realizirati projekte vezane uz gospodarenje otpadom, ali i projekte vezane uz vodoopskrbu i odvodnju”.
Naknada za raskid koncesije utvrdit će se sporazumom dviju strana, a ako to ne bude moguće arbitražom. Očekuje se da bi Grad mogao uštedjeti i na koncesijskoj naknadi, koja ze četiri godine iznosi oko 420 milijuna eura.
Pozivajući se na analizu Tomašević kaže kako Grad na gubitku može biti samo teoretski: „Po ovoj analizi ne bi trebalo biti skuplje. Naprotiv, trebalo bi biti povoljnije. Ali to nije glavni razlog zašto ovo radimo, iako očekujemo uštede. Glavni razlog za raskid koncesijskog ugovora jest da stupimo u posjed zemljišta”.
Raskid koncesijskog ugovora otvara mogućnost sufinanciranje izgradnje treće faze pročistača otpadnih voda iz europskih fondova. U Gradu se nadaju da bi radovi na centra za gospodarenje otpadom mogli početi sljedeće godine.
“Zagreb više nikoga neće čekati”, poručuje Tomašević. Gradskoj skupštini bit će upućen sažetak studije izvodljivosti za Centar za gospodarenje otpadom u Resniku: “Pred Gradsku skupštinu iznosimo sažetak studije iako nismo na to obavezni, jer želimo da Gradska skupština sudjeluje u donošenju odluke koja je u Zagrebu odavno trebala biti donesena, ali je nitko nije imao hrabrosti donijeti. Svakoga tko će nas opstruirati u tome makar i jedan dan, javno ću prokazivati”, dodao je.
“Prema ovoj studiji Zagreb može do 2028. izgraditi i pustiti u rad postrojenje za mehaničko-biološku obradu otpada (MBO), i to postrojenje nove generacije, kakva se već grade u drugim županijama u Hrvatskoj. Radi se o potpuno zatvorenom postrojenju bez neugodnih mirisa ili štetnih emisija u okoliš koje koristi trenutno najbolje raspoložive tehnologije u EU”, rekao je zagrebački gradonačelnik.
Studija izvodljivosti izrađena je za jedinstveno postrojenje u Resniku u koje će ulaziti miješani komunalni otpad te u kućanstvima odvojeni biootpad i suhi reciklanti (papir, plastika i metal). Jedinstveno postrojenje uključuje postrojenje za obradu miješanog otpada te sortirnicu i kompostanu. Ukupni trošak investicije je oko 140 milijuna eura, ovisno o korištenom tehnološkom rješenju, a okvirni rok izgradnje i puštanja u rad je 2028. godina.
“Već je sada jasno da se Jakuševec mora što prije zatvoriti. Stoga smo Zagrebačkoj županiji ponudili da preuzme miješani komunalni otpad iz Zagreba u sljedeće četiri godine, a zauzvrat bi Zagreb preuzeo cjelokupni trošak izgradnje postrojenja u Resniku, i prihvatio miješani komunalni otpad iz Zagrebačke županije u novo postrojenje koje će raditi barem 30 godina”, rekao je Tomašević.
Inicijalni odgovor Zagrebačke županije je da službeni podaci nacionalnog Plana za gospodarenje otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2023.-2028., koji je donijela Vlada Republike Hrvatske prije samo sedam mjeseci, nisu točni. Prema podacima iz nacionalnog Plana, u toj županiji ima još oko 1,67 milijuna tona kapaciteta odlaganja, dok Zagrebačka županija tvrdi da su stvarni kapaciteti barem 10 puta manji.
“Tu imamo očiti apsurd, jer ako Zagrebačka županija govori istinu, onda je nacionalni Plan besmislen dokument s netočnim podacima. Zato tražim od Zagrebačke županije, Vlade i resornog ministarstva da utvrde koji su stvarni potencijali za odlaganje miješanog komunalnog otpada u Zagrebačkoj županiji. Smatramo da je što skorije zatvaranje Jakuševca pitanje od nacionalne važnosti”, zaključio je gradonačelnik Tomašević.
